Samit EU-Zapadni Balkan će 5. juna biti održan u Porto Montenegru, a očekuje se dolazak desetina delegacija evropskih i regionalnih zvaničnika, predstavnika institucija EU, diplomatskog kora i međunarodnih organizacija. Posebna pažnja usmerena je na pitanje proširenja, ali i na konkretne korake ka postepenoj integraciji regiona u evropsko tržište i politike EU.

U trenutku kada Evropska unija pokušava da ponovo definiše svoju geopolitičku ulogu, Zapadni Balkan se ponovo nalazi visoko na evropskoj agendi. Rat u Ukrajini, energetska bezbednost, konkurentnost evropske ekonomije i potreba za stabilnijim susedstvom dodatno su ubrzali razgovore o proširenju.

Crna Gora, domaćin ovogodišnjeg samita, događaj vidi i kao potvrdu sopstvenog evropskog puta. Zvanična Podgorica poslednjih meseci sve češće šalje poruke da želi da postane naredna članica Evropske unije.

Centralne teme

Jedna od centralnih tema biće i koncept "postepene integracije", odnosno uključivanja zemalja Zapadnog Balkana u određene evropske politike i tržišta pre punopravnog članstva. U praksi, to bi moglo da znači veće povezivanje regiona sa jedinstvenim evropskim tržištem, energetskim sistemom, digitalnim uslugama i finansijskim instrumentima EU.

Samit dolazi i u trenutku kada se od zemalja regiona očekuje ubrzanje reformi u oblastima vladavine prava, pravosuđa, borbe protiv korupcije i usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije.

Prema najavama organizatora, očekuje se više desetina delegacija i stotine predstavnika medija, dok će detaljnija agenda biti objavljena naknadno. Za sada je potvrđeno da će jedna od uvodnih plenarnih sesija biti posvećena perspektivama proširenja Evropske unije.

Učešće potvrdio i predsednik Srbije

Prisustvo na ovom skupu potvrdio je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je istakao da je odluku doneo nakon razgovora sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Očekuje se da će skup u Tivtu biti prilika za razmatranje daljeg napretka regiona u okviru evropske politike proširenja, kao i za razmenu stavova o bezbednosnim i ekonomskim pitanjima.

Samit će okupiti najviše zvaničnike Evropske unije i država članica, među kojima su predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, predsednicu Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, visoka predstavnica EU Kaja Kalas, kao i lideri država članica poput Emanuela Makrona, Fridriha Merca, Đeorđe Meloni, Mete Frederiksen, Pedra Sančeza i drugih šefova država i vlada.

(EUpravo zato)