Dve prethodne decenije jedan komesar Evropske unije je rukovodilo partnerstvima sa susednim zemljama. Međutim, novi tim koji je 17. septembra predstavila Ursula fon der Lajen sada ima komesarku za proširenje odgovornu za istočno susedstvo, Slovenku Martu Kos, i komesarku za Mediteran koja nadzire južno susedstvo, Hrvaticu Dubravku Šuicu.

Fon der Lajenova je navela da je ova podela bila neophodna kako bi se šefu za proširenje omogućilo da se u potpunosti fokusira na podršku integraciji zemalja kandidata u blok, što se smatra geopolitičkim imperativom.

Zvaničnici Komisije takođe kažu da će to omogućiti EU da ponovo postane kredibilan akter na Mediteranu.

Prema rečima jednog zvaničnika Komisije koji je želeo da ostane anoniman, "deset godina nakon Arapskog proleća, mi smo se, nažalost, vratili tamo gde smo bili pre njega".

S druge strane, kako kaže, blok je uspeo da zaustavi dosta toga na Mediteranu, a uloga Dubravke Šuice će biti da revitalizuje te odnose.

Zvaničnik je dodao da će odnosi EU sa Turskom, mediteranskom zemljom i zemljom kandidatom za članstvo u EU - uprkos tome što je njena kandidatura za članstvo praktično zaustavljena - biti deo i proširenja i mediteranskog portfelja.

"Jasno je da su ciljevi saradnje sa mediteranskim zemljama različiti", rekao je za Euronews Husein Baoumi, službenik za spoljnu politiku Amnesti internešenela, međunarodne organizacije za ljudska prava.

"Kada govorimo o južnom susedstvu, tu se radi o kontroli migracija, energetskoj saradnji, osiguravanju da mediteranske zemlje budu usklađene sa strateškim ciljevima EU", istakao je Baoumi i dodao:

"To konsoliduje stav da su vrednosti demokratije i ljudskih prava za neke postoje, dok za druge ne".

Ovaj komeserijat dobija na važnosti i nailazi na veliko interesovanje među državama članicama, naročito zemljama u kojima raste popularnost desničarskih, antimigrantskih partija koje pitanje migracija stavljaju u sam centar nacionalnih politika.

Šuica, dugogodišnja saveznica predsednice komisije i članica njene političke porodice desnog centra, dobila je zadatak da učini operativnim spoljne aspekte migracione politike EU, uključujući uspostavljanje "sveobuhvatnih partnerstava" u regionu, prateći nacrt nedavnih sporazuma o upravljanju gotovinom za migracije sa Tunisom, Egiptom, Mauritanijom i Libanom.

Prema sporazumima, blok ubrizgava gotovinu u ekonomije tih zemalja u zamenu za obavezu da suzbije mreže krijumčarenja migranata i smanji broj onih koji kreću na opasno putovanje brodom do južne obale EU.

Sporazum sa Tunisom, sklopljen u julu 2023, doprineo je velikom padu neregularnih dolazaka brodovima u Italiju, čak 60 odsto u prvih osam meseci ove godine u poređenju sa istim periodom prethodne.

Međutim, borci za ljudska prava neprestano ukazuju na zloupotrebe ovih partnerstava.

Ko je Dubravka Šuica?

Dubravka Šuica je rođena u Dubrovniku , 20. 5. 1957. godine. Ona je hrvatska desničarska političarka, najpoznatija po tome što je od 2001. do 2009. bila prva gradonačelnica u istoriji Dubrovnika.

Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu. Od 1981. godine je bila zaposlena kao profesorka engleskog i nemačkog jezika u Osnovnoj školi Lapad, a od 1988. do 1990. radila je kao profesorka engleskog i nemačkog jezika u Centru za razvoj i obrazovanje u Dubrovniku.

U Hrvatsku demokratsku zajednicu se učlanila 1990. godine i njen član je ostala do danas. Na izborima 2000, 2003. i 2007. godine je izabrana u Hrvatski sabor, ali je sva tri puta funkciju stavila u mirovanje. Na lokalnim izborima 2009. godine, kada se u Hrvatskoj gradonačelnik prvi put birao neposredno, u drugom krugu je poražena od HNS-ovog kandidata Andra Vlahušića.

Šuica će napisati strategiju za Gazu i plan reputacije EU

U iščekivanju parlamentarnog saslušanja i glasanja, Šuica će takođe imati zadatak da sačini novu "Strategiju EU za Bliski istok sa pogledom na dan posle rata u Gazi", u saradnji sa izvršnom potpredsednicom za spoljnu i bezbednosnu politiku, Kajom Kalas.

Poznavaoci prilika i međusobnih sukoba i netrpeljivosti između zvaničnika izvršne vlasti su za Euronews iskazali zabrinutost da - nakon odlaska Žozepa Borelja sa funkcije, Ursula von der Lajen želi da pooštri kontrolu nad politikom EU u odnosu na Blisku istok.

Smatra se da je Borelj pomerio granice svog mandata kako bi izvršio diplomatski pritisak na Izrael da ispoštuje svoje međunarodne obaveze u ratu u Gazi.

Fon der Lajenova i odlazeći komesar za proširenje i susedstvo, Oliver Varhelji, ranije su žestoko su kritikovani zbog toga što mnogi smatraju da imaju čvrst proizraelski stav.

Šuica će sada naslediti Varhelijevu komandu nad finansiranjem Palestinskih vlasti, koje će, kako piše u pismu misije Fon der Lajenove, biti "usidrene u reformama". Ona je takođe dobila zadatak da zajedno sa međunarodnom zajednicom radi na planu rekonstrukcije Gaze.

Takođe, među zahtevima predsednice komisije za novu komesarku je i "strateški komunikacioni plan" koji treba da bude osmišljen tako da promoviše ulogu EU u njenom južnom susedstvu i da se "suprotstavlja narativima protiv EU".

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)