Dva važna sudska rešenja doneta ove sedmice u Italiji, ponovo su rasplamsala debatu o roditeljskim pravima LGBTK+ osoba, izazvala oštre reakcije vlade premijerke Meloni i dovela u pitanje restriktivne zakone te zemlje.

U gradu Pesaro, Sud za maloletnike odobrio je istopolnom paru usvajanje njihovog drugog deteta, rođenog u inostranstvu uz pomoć surogat-majčinstva - presuda koja se smatra istorijskom, posebno jer je usvojena uprkos zakonu iz 2024. koji kriminalizuje surogatstvo kao univerzalno krivično delo, čak i kada se obavlja u inostranstvu.

Sud je usvajanje odobrio uz obrazloženje da dete, začeto pre stupanja zakona na snagu, mora biti zaštićeno "bez obzira na to kako je došlo na svet".

Istog dana, Ustavni sud Italije odlučio je da nije u skladu sa Ustavom da se pravno priznaje samo jedna majka u lezbejskom paru, ako je dete rođeno u Italiji, a začeto uz pomoć oplodnje u inostranstvu. Drugim rečima, dete ima pravo da obe žene budu priznate kao njegove majke.

Ova odluka potvrđuje pravo deteta da, u takvim slučajevima, bude upisano kao dete i biološke majke i tzv. "namenske majke" - što je u oštrom kontrastu sa zakonom iz 2004, koji MPO omogućava samo heteroseksualnim parovima sa problemima plodnosti, isključujući pritom samce i istopolne parove.

Ministarka za porodicu, Eudženija Ročela, oglasila se povodom obe odluke, navodeći u saopštenju da "nijedan akt ove vlade ili zakonodavne vlasti nije doveden u pitanje" i da presude "ne zahtevaju zakonodavne izmene".

Pozdravila je to što je sud zadržao stav protiv surogatstva, koje se, kako je navela, zasniva na "prirodnoj razlici među polovima" – razlici koju, po njenom mišljenju, "ideologija pokušava da izbriše". Ipak, upozorila je da priznavanje dvostrukog materinstva, uz isključivanje oca, predstavlja "programirano brisanje jednog roditelja", što je nazvala "uskraćivanjem osnovnog prava deteta".

(EUpravo zato/Euractiv)