"Vodostaj Dunava je na istorijskom minimumu. Dotoci su negde oko 1. 400 metara kubnih na sat, što znači da su niži od onih koji su bili 2003. i 1985. kada su bili najniži, ali svakako je proizvodnja najniža od puštanja u rad HE Đerdap 1, što je bilo 1970. Tako da sve to stvara jednu izuzetno složenu situaciju", izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović dodajući da, uprkos svemu, nema razloga za brigu.
Dodala je da se električna energija koja nedostaje nabavlja i na tržištu, te da to stvara finansijske pritiske.
Na pitanje kakva je situacija sa hidroelektranom Đerdap i da li nizak vodostaj može da ugrozi opremu, agregate, Đedović Handanović je rekla da su svi agregati u funkciji, nijedan nije isključen.
"Proizvodnja je na oko 40-50% viša u odnosu na godišnji prosek, a zapravo i Đerdap 1 i Đerdap 2 rade sa između 20 i 30% samo svoje snage, što samim tim to govori o složenosti, odnosno nižoj proizvodnji. Voda se nadgleda, vodostaji se održavaju na neophodno visokom nivou i za hlađenje termoelektrana i u Kostolcu i u Obrenovcu, pa su u Kostolcu određeni termo blokovi morali biti smanjeni, odnosno njihov rad za trećinu, što takođe utiče i na proizvodnju iz termo sektora", poručila je Đedović Handanović u gostovanju na RTV Pink.
Prema njenim rečima, bez obzira na niske dotoke i na Drini, hidroelektrane i reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta rade više od planiranog.
Podsetila je da je Elektroprivreda u martu završila rehabilitaciju jedine naše reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta. Kako kaže, posle 42 godine to je bio veliki poduhvat.
Pripremni radovi na Bistrici već ove godine
"Ona nam služi da pumpa vodu kada su solarni sati, kada je jeftina električna energija, a da proizvodi, odnosno ispušta tu vodu i kroz turbine proizvodi električnu energiju kada je potrošnja najveća. A naši planovi da dobijemo još jednu reverzibilnu hidroelektranu Bistrica pokazuju koliko su nam takva postrojenja u ovom momentu neophodna i koliko će nas ojačati našu energetsku sigurnost. Očekujemo da se pregovori o finansiranju sa japanskom agencijom za razvoj i privedu kraju, odnosno u drugoj polovini ove godine. Pripremni radovi, očekuju se da krenu već ove godine, a onda i radovi na glavnom postrojenju krajem sledeće godine", istakla je ministarka.
Kada je reč o termoelektranama koje koriste ugalj, Đedović Handanović je rekla da je posle više od 30 godina pušten u rad novi termo blok u Kostolcu.
Kako je istakla, država ulaže u novu proizvodnju rudarske opreme.
Na pitanje koliko je srpski energetski sistem spreman na ovako ekstremne vrućine i suše, Đedović je rekla da s obzirom na to da trećina naše električne energije dolazi iz hidro sektora, svakako da suše i nedovoljni dotoci vode stvaraju veliki pritisak.
Istakla je da ulaganja u energetski sektor nikad nisu bila veća i da je potrebno vreme da se određene investicije završe.
Situacija sa Dunavom utiče i na dopremanje naftnih derivata.
(EUpravo zato/Ekapija)
