U poslednjih šest godina, tokom pet je zabeleženo najbrže topljenje glečera u istoriji.

Danas se obeležava prvi Svetski dan glečera, događaj kojim UN skreće pažnju na ove ledene predele koji ubrzano nestaju.

Prema podacima Svetske službe za monitoring glečera (WGMS), glečeri su sada lakši za 9.000 milijardi tona u odnosu na početak merenja 1975. godine.

"Ovo je ekvivalentno ogromnom bloku leda veličine Nemačke, debljine 25 metara", rekao je direktor službe, prof. dr Mihael Cemp.

Kako se planeta zagreva, gubitak glečera se ubrzava. Novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalne klime otkriva da su glečeri od 2022. do 2024. godine pretrpeli najveće trogodišnje topljenje u istoriji.

"Sedam od deset godina sa najnegativnijim bilansom mase dogodilo se od 2016. godine", rekla je generalna sekretarka WMO-a Selest Saulo, misleći na razliku između količine leda koju glečeri dobijaju kroz snežne padavine i količine koju izgube sezonskim topljenjem.

Ovo izaziva "lavinu posledica" koje će nadirati kaskadno, upozorava agencija UN, od poplava do nestašice vode i porasta nivoa mora.

"Očuvanje glečera nije samo ekološka, ekonomska i društvena nužnost. To je pitanje opstanka", dodala je.

Gubimo rezervoare slatke vode

U svetu postoji više od 275.000 glečera, koji pokrivaju oko 700.000 kvadratnih kilometara površine. Zajedno sa ledenim pločama, skladište čak 70 odsto globalnih izvora slatke vode.

Kako WMO ističe, visoke planinske oblasti predstavljaju svetske vodotornjeve. Smanjivanje glečera ugrožava snabdevanje vodom za stotine miliona ljudi koji žive nizvodno i zavise od oslobađanja vode tokom najtoplijih i najsušnijih perioda godine.

Kratkoročno, topljenje glečera povećava rizik od prirodnih katastrofa poput poplava. Trenutno su glečeri drugi najveći faktor porasta nivoa mora, odmah nakon zagrevanja okeana.

Mapa koja pokazuje kako klimatske promene utiču na nestanak alpskih glečera
Mapa koja pokazuje kako klimatske promene utiču na nestanak alpskih glečera Foto: EC/Copernicus Sentinel-2 imagery, 2020 Scopes

Prema jednoj nedavnoj studiji globalnog konzorcijuma istraživača "Glacier Mass Balance Intercomparison Exercise" (GlaMBIE), glečeri su od 2000. do 2023. godine doprineli rastu nivoa mora za 18 mm.

"Ovo možda ne zvuči mnogo, ali ima veliki uticaj: svaki milimetar porasta nivoa mora izlaže dodatnih 200.000 do 300.000 ljudi poplavama svake godine", precizirao je Cemp.

Istraživanje GlaMBIE-a pokazalo je da su glečeri između 2000. i 2023. godine izgubili u proseku 5 odsto preostalog leda. Međutim, regionalno gledano, gubitak se kreće od 2 odsto na Antarktiku i subantarktičkim ostrvima do čak 40 procenata u Centralnoj Evropi.

Gde su glečeri najugroženiji?

WMO i WGMS upozoravaju da su mnogi glečeri u zapadnoj Kanadi i SAD, Skandinaviji, Centralnoj Evropi, na Kavkazu, Novom Zelandu i u tropskim predelima u opasnosti od potpunog topljenja.

Godina 2024. je treća zaredom u kojoj je svih 19 glečerskih regiona zabeležilo neto gubitak mase, primećuje WMO. Glečeri u Skandinaviji, Svalbardu i na severu Azije doživeli su najveći godišnji gubitak mase ikada.

Topljenje glečera u Austriji
Skijaši koriste možda i poslednju šansu za uživanje jer se austrijski glečeri ubrzano tope Foto: Robert Harding Productions / robertharding / Profimedia

Prvi Svetski dan glečera (21. mart) pokrenut je u okviru Međunarodne godine očuvanja glečera, sa ciljem podizanja svesti o vitalnoj ulozi koju glečeri, sneg i led imaju u klimatskom sistemu i hidrološkom ciklusu.

Jedan lednik je danas posebno u centru pažnje - Južni kaskadni glečer na području Kaskadnih planina u saveznoj državi Vašington - proglašen je prvim "Glečerom godine".

"On simbolizuje i lepotu glečera i dugoročnu posvećenost naučnika i volontera koji su više od šest decenija prikupljali terenske podatke o promenama mase glečera", rekla je Kejtlin Florentin, istraživač Američke geološke službe.

Ovaj glečer se kontinuirano prati od 1952. godine i pruža jedan od najdužih neprekinutih zapisa o bilansu mase lednika na zapadnoj hemisferi.

(EUpravo zato/Euronews)