Nova američka studija pokazala je da su takozvane "večne hemikalije“, poznate kao PFAS supstance, pronađene u čak 98,8 odsto analiziranih uzoraka ljudske krvi, što dodatno potvrđuje koliko su ove materije rasprostranjene u životnoj sredini i svakodnevnom životu.

PFAS, odnosno perfluoroalkilne i polifluoroalkilne supstance, obuhvataju više od 15.000 različitih hemikalija koje se godinama koriste u industriji zbog otpornosti na vodu, masnoće i visoke temperature. Upravo zbog izuzetno sporog razlaganja dobile su naziv "večne hemikalije“.

Tokom decenija široke primene, PFAS su dospele u hranu, vodu i prirodne ekosisteme, a samim tim i u ljudski organizam.

U najnovijem istraživanju stručnjaci iz američke laboratorije NMS Labs analizirali su 10.566 uzoraka krvi kako bi utvrdili koliko se različitih PFAS kombinacija pojavljuje kod ljudi.

Toksikološkinja Laura Labej istakla je da rezultati pružaju realan uvid u to koliko često više PFAS supstanci istovremeno postoji u ljudskom organizmu.

Iako istraživači nisu mogli da utvrde da li je više uzoraka pripadalo istoj osobi, analiza predstavlja veliki i reprezentativan uzorak populacije SAD.

Rezultati su pokazali da je samo 0,18 procenata uzoraka sadržalo jednu PFAS hemikaliju, dok je ogromna većina imala složene kombinacije više različitih supstanci.

Naučnici upozoravaju da je upravo procena dejstva hemijskih mešavina posebno važna, jer različite PFAS supstance mogu međusobno pojačavati ili menjati efekte u organizmu.

Jedna od najčešće pronađenih hemikalija bila je perfluoroheksan sulfonska kiselina (PFHxS), koja se koristi u proizvodnji tekstila, nameštaja i lepkova. Ona je otkrivena u gotovo 98 procenata analiziranih uzoraka.

Zabrinutost zbog PFHxS raste već godinama, posebno nakon studija koje su ukazale na moguće negativne posledice po jetru i imuni sistem. Zbog toga je njena upotreba u mnogim državama ograničena ili zabranjena, ali stručnjaci upozoravaju da su posledice dugotrajne izloženosti možda već prisutne.

Prema rečima istraživača, većina ljudi je verovatno tokom života bila izložena velikom broju PFAS supstanci, dok nauka još pokušava da razjasni kakve posledice ostavlja njihovo zajedničko delovanje.

Laura Labej navodi da ljudi najčešće u organizmu nose kombinaciju od pet ili više PFAS hemikalija, koje imaju različitu sposobnost zadržavanja u telu i različito vreme razgradnje.

Istraživači naglašavaju da su testirali samo 13 najčešćih PFAS supstanci, pa je stvarno hemijsko opterećenje organizma verovatno još veće.

Važno je istaći da studija nije merila količinu PFAS hemikalija u krvi, već samo njihovo prisustvo pomoću metode masene spektrometrije.

Naučnici i dalje nemaju precizan odgovor na pitanje kolika izloženost ovim hemikalijama postaje opasna po zdravlje. Dosadašnja istraživanja povezuju PFAS sa ubrzanim starenjem ćelija, promenama u mozgu i povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka, mada direktna uzročno-posledična veza još nije definitivno potvrđena.

Problem dodatno komplikuje činjenica da su PFAS veoma korisne u industriji, jer proizvode čine otpornim na vodu, ulja i toplotu. Međutim, upravo ta otpornost omogućava im da se veoma dugo zadržavaju u prirodi i organizmu.

Vlade i regulatorne institucije sve ozbiljnije pristupaju ovom problemu, ali zabrana PFAS supstanci, pronalaženje bezbednih alternativa i uklanjanje postojećeg zagađenja predstavljaju veliki izazov.

Novo istraživanje pokazalo je i koliko je problem široko rasprostranjen, naučnici su identifikovali više od 70 različitih kombinacija PFAS hemikalija u analiziranim uzorcima krvi.

Autori studije nadaju se da će rezultati pomoći budućim procenama zdravstvenih rizika i doprineti razvoju jasnijih medicinskih i javnozdravstvenih smernica.

Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Journal of Occupational and Environmental Hygiene.

(M.A./EUpravo zato)