Svetski dan voda, koji se svake godine obeležava 22. marta, poziva nas da prepoznamo značaj ovog najvrednijeg prirodnog resursa, koji je osnova života na planeti.

Ovaj dan, koji je 1992. godine ustanovila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, ima za cilj da podstakne globalnu svest o važnosti zaštite i održivog korišćenja vode, kao i da podstakne akcije u vezi sa rešavanjem problema pristupa vodi i vodnih ekosistema.

Tema Svetskog dana voda 2025. godine je "Očuvanje glečera", u vreme kada se njihov opstanak sve više dovodi u pitanje usled globalnog zagrevanja.

U poslednjih šest godina, tokom pet je zabeleženo najbrže topljenje glečera u istoriji.

Kako bi skrenuli pažnju ta taj problem, 21. mart proglašen je Svetskim danom glečera, događaj kojim UN skreće pažnju na ove ledene predele koji ubrzano nestaju. 

Koliko su glečeri važni?

Glečeri su ključni izvori slatke vode, a njihov nestanak mogao bi imati katastrofalne posledice po brojne ekosisteme i zajednice širom sveta koje zavise od vode koja se oslobađa topljenjem ledenih masa.

Više od 2 milijarde ljudi širom sveta nema pristup pitkoj vodi

Voda je temelj ljudskog postojanja, ali sa rastućom populacijom i ubrzanim klimatskim promenama, suočavamo se s velikim izazovima u njenom očuvanju i distribuciji.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od 2 milijarde ljudi širom sveta nema pristup čistoj pitkoj vodi, a u mnogim delovima sveta, posebno u sušnim regionima, voda postaje luksuz koji nije dostupan svima.

Svetski dan voda poziva nas na akciju.

Poslednjih godina mnoge organizacije i vlade širom sveta prepoznale su nužnost zaštite vodnih resursa.

Inicijative koje promovišu efikasno korišćenje vode, smanjenje zagađenja voda i očuvanje vodenih ekosistema postale su ključne, a Svetski dan voda pruža platformu za dalje promovisanje ovih ciljeva.

Zagađenje voda

Zagađenje voda predstavlja ozbiljan ekološki izazov koji ugrožava zdravlje ljudi, biljni i životinjski svet, kao i celokupne ekosisteme. Ono se manifestuje kroz prisustvo štetnih supstanci u vodama, što može dovesti do različitih negativnih posledica.

Konzumacija ili kontakt sa zagađenom vodom može uzrokovati razne bolesti, uključujući dijarealne, koje su odgovorne za smrt oko 4.000 ljudi dnevno širom sveta.

Zagađenje voda, Ada ciganlija, čukrički rukavac zagađena voda
Zagađenje voda Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Zagađenje prirodnih voda može dovesti do velikih poremećaja ekosistema, što za posledicu može otrovati ili čak izazvati smrt jedinki, kao i gubitak biološke raznolikosti.

Zagađenje voda može uticati na industrije poput ribarstva i turizma, smanjujući prihode i ugrožavajući radna mesta.

Najnoviji podaci nisu ohrabrujući

Prema najnovijim podacima, gotovo 46.000 od oko 111.000 površinskih vodnih jedinica u Evropskoj uniji ne ispunjava propisane kriterijiume o maksimalnom nivou žive, što predstavlja ozbiljan problem za zaštitu ptica i sisara koji se hrane ribom.

Takođe, u Evropi se podzemne vode troše brže nego što se obnavljaju, a uz to su i sve zagađenije pesticidima i drugim hemikalijama, što dodatno pogoršava stanje vodenih resursa.

Glavni izvori zagađenja voda:
  • Industrijske aktivnosti: Ispuštanje hemikalija i teških metala iz fabrika može ozbiljno kontaminirati vodene resurse.
  • Poljoprivreda: Upotreba pesticida i đubriva često rezultira njihovim oticanjem u vodene tokove, što dovodi do eutrofikacije i smanjenja kvaliteta vode.
  • Komunalni otpad: Nepročišćene ili nedovoljno pročišćene otpadne vode iz domaćinstava mogu sadržati razne zagađivače koji utiču na vodene ekosisteme.
  • Plastika i drugi otpad: Akumulacija plastičnog otpada u rekama i morima ne samo da fizički zagađuje vodu, već i ugrožava vodene organizme koji mogu progutati ili se zapetljati u plastiku.

Zagađenje živom gorući problem

Zagađenje živom ostaje gorući problem na globalnom nivou.

Ljudi su najizloženiji živi uglavnom kada jedu velike ribe grabljivice, poput tune ili grdobe, koje se hrane gotovo svim vrstama manjih riba, taložeći vremenom u svojim organizmima znatnu koncentraciju žive.

Zajedničkim snagama

Zaštita voda od zagađenja zahteva koordinisane napore na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou. To uključuje strože regulative za industriju, održive poljoprivredne prakse, ulaganja u infrastrukturu za tretman otpadnih voda i podizanje svesti među građanima o važnosti očuvanja vodenih resursa.

Samo zajedničkim delovanjem možemo osigurati čistije i zdravije vode za buduće generacije.

Svetski dan voda ne obeležavaju samo velike organizacije, već i lokalne zajednice i pojedinci.

U mnogim zemljama, ovaj dan je prilika za pokretanje edukativnih kampanja, čišćenje lokalnih vodenih tokova, i organizovanje različitih akcija kako bi se ukazalo na značaj očuvanja ovog prirodnog resursa.

Temom "Očuvanja glečera" globalna zajednica se poziva na posvećenost zaštiti, ne samo vode koju koristimo, već i ekosistema koji je čine dostupnom.

Klimatske promene ne čekaju, a Svetski dan voda je prilika da pokažemo solidarnost i preduzmemo konkretne korake u borbi za našu zajedničku budućnost.

(M.A./EUpravo zato)