Španija je na korak od značajne promene u načinu na koji se radi – vlada te zemlje usvojila je predlog zakona kojim se maksimalna radna nedelja skraćuje sa 40 na 37,5 sati. Ako ovaj predlog prođe i u parlamentu, to će značiti dodatnih 2,5 sati nedeljnog odmora za oko 12,5 miliona radnika u privatnom sektoru, uključujući zaposlene u maloprodaji, ugostiteljstvu, građevini i industriji.

"Danas modernizujemo svet rada i činimo ljude malo srećnijima", poručila je ministarka rada Jolanda Dijaz, iz partije Sumar, koja je i predlagač zakona. Prema podacima Ministarstva rada, očekuje se da će skraćenje radne nedelje povećati produktivnost i smanjiti izostanke sa posla.

Ova mera već se primenjuje u javnoj upravi i nekim drugim sektorima, a da bi postala zakon, mora dobiti zeleno svetlo u parlamentu, u kojem levičarska koalicija Pedra Sančeza nema većinu. Glavni sindikati podržavaju reformu, ali poslovne asocijacije i deo manjih stranaka, poput katalonskog Juntsa, izražavaju zabrinutost zbog mogućeg uticaja na mala preduzeća i preduzetnike.

Španija je poslednji put menjala broj radnih sati 1983. godine, kada je nedelja skraćena sa 48 na 40 sati.

Država koja menja radnu kulturu

Skraćivanje radnog vremena samo je jedan od pokazatelja da Španija ozbiljno pristupa pravima i dobrobiti zaposlenih.

Već je poznato da je ova mediteranska zemlja postala prva u Evropi koja je ženama omogućila plaćeno menstrualno bolovanje. Ovaj zakon omogućava trodnevno odsustvo – koje se može produžiti na pet dana – za žene koje tokom menstrualnog ciklusa imaju jake grčeve, mučninu i druge zdravstvene tegobe. Odsustvo mora biti potkrep­ljeno lekarskom izjavom, a trošak pokriva državni sistem socijalnog osiguranja.

Pored toga, Španija je zemlja u kojoj je Ministarstvo zdravlja najavilo je formiranje registra koji će pratiti psihološke poremećaje povezane sa radnim uslovima. Cilj je da se konačno sagleda i institucionalno prizna šteta koju stres i izgaranje na poslu nanose zaposlenima.

Ministarka zdravlja Monika Garsija upozorila je da je "epidemija psihičke uznemirenosti" u Španiji stvaran problem, čiji su uzroci duboko društveni. Ovim potezom država šalje poruku da briga o mentalnom zdravlju nije lična odgovornost radnika, već pitanje radnih uslova i kulture.

Godišnja cena depresije košta 617 milijardi evra

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), globalno se godišnje izgubi oko 12 milijardi radnih dana zbog depresije i anksioznosti zaposlenih.

"Posao pojačava šire društvene probleme koji negativno utiču na mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju i nejednakost. Psihološko nasilje (poznato i kao "mobing") jedna je od ključnih pritužba na radnom mestu, koje negativno utiče na mentalno zdravlje", navodi SZO.

U međuvremenu, izveštaj Međunarodne organizacije rada (ILO) izdat 2016. godine ukazuje da više od 40 miliona ljudi pati od stresa na poslu u EU, a procenjena godišnja cena depresije na radnom mestu u Evropi iznosi 617 milijardi evra.

Koliko se u Španiji zarađuje

Minimalna plata u Španiji od januara 2025. iznosi 1.184 evra mesečno u 14 isplata godišnje, odnosno ukupno 16.576 evra bruto godišnje. 

Prosečna bruto mesečna plata u Španiji trenutno iznosi oko 2.642 evra, dok je neto plata oko 2.000 evra. Razlike su značajne u zavisnosti od regije i sektora – u Madridu i Kataloniji plate su više, kao i u industrijama poput finansija i tehnologije. Prema najnovijim podacima, godišnja plata od 30.000 evra smatra se dobrom za udoban život u većini delova zemlje.

Španija kao model – manje rada, više dostojanstva

Dok se mnoge zemlje još uvek bave pitanjem kako povećati produktivnost, Španija pokušava da pronađe balans između efikasnosti i ljudskog dostojanstva na radu. Kraća radna nedelja, zaštita mentalnog zdravlja i prava žena na bolovanje zbog menstruacije šalju jasnu poruku: rad ne sme biti izvor bolesti, već sredstvo za dostojanstven život.

(EUpravo zato)