Neuspeh zakonodavaca EU da odobre sveobuhvatnu reformu pravila o pesticidima na kraju 2023. pokazuje sa koliko poteškoća se oni suočavaju na putu uključivanja Zelenog dogovora u poljoprivredno-prehrambenu politiku EU.

Ovo je oblast na kojoj se se većina vodeće inicijative Fon der Lajenove komisije "nasukala".

Tako se i ne zna pouzdano koliko će ova tema biti zastupljena u nakon junskih izbora za novi Evropski parlament, sa većim udelom desničarskih poslanika.

Ovo su gotovo sigurno dva velika dosijea o poljoprivrednoj politici koji čekaju na sledeći parlament.

Nove genomske tehnike

Tokom ovog mandata, Parlament je usvojio svoj stav o novoj uredbi koja labavi pravila EU o biljkama modifikovanim novim tehnikama za uređivanje gena, poznatim kao NGT, ali je dosije i dalje "zaglavljen" u Savetu.

Ne očekuje se da pregovori o zakonu počnu odmah nakon izbora, pošto zemlje članice EU u Savetu nisu uspele da postignu zajednički stav o tekstu.

Manjina država članica koje ga blokiraju još uvek nerado prihvata zakon zbog zabrinutosti oko sledljivosti, obeležavanja i patenata genetski uređene hrane.

Stav Parlamenta rešava neke od ovih zabrinutosti, posebno predlažući potpunu zabranu patenata NGT useva.

Očekuje se da će parlament i u narednom mandatu ostati pri svom stavu, iako će konačnu reč o tome imati novi hemicikl.

Transport životinja

Revizija pravila EU o transportu životinja jedini je predlog koji je ostao od dugo očekivanog paketa reformske politike pravila o dobrobiti životinja u celom bloku.

Parlament još nije usvojio svoj stav o dosijeu.

Izvestilac Odbora za poljoprivredu (AGRI) je rumunski poslanik Danijel Buda, iz Evropske narodne partije (EPP), koji će verovatno biti ponovo izabran i mogao bi da nastavi rad na tom dosijeu posle leta.

Međutim, njegova ko-voditeljica u Komitetu za transport (TRAN), Nemica Anna Deparnai-Grunenberg iz Zelenih/EFA, možda neće biti ponovo izabrana jer se očekuje da će nemački Zeleni izgubiti značajan broj mjesta, prema najnovijim anketama, prema navodima Euractiva.

Sa potencijalnim pomeranjem Parlamenta udesno i gubitkom zelenog koizvestioca, sledeći skup poslanika koji zaseda u Briselu i Strazburu mogao bi da insistira na snižavanju nekih od predloženih odredbi o dobrobiti životinja, kao što su ograničenja transporta ako su temperature više od 30 stepeni Celzijusa.

Ova pozicija će verovatno biti u skladu sa stavom zemalja južne Evrope, pošto se one često suočavaju sa temperature iznad 30 stepeni, te će tako verovatno pomeriti temperaturne granice, jer bi transport postao veoma komplikovan tokom letnjeg perioda.

Konkretan stav Saveta tek treba da bude obelodanjen, dok se tehničke diskusije nastavljaju.

(M.A./EUpravo zato/Euractiv.com)