U Izveštaju se navodi da ukoliko se reaguje dovoljno rano i efikasno, demografske promene mogu postati prilika za jačanje konkurentnosti, podsticanje inovacija, unapređenje socijalne kohezije i održivog razvoja.
"Demografske promene menjaju naša društva, naše ekonomije i tržišta rada, zbog čega moramo delovati odmah kako bismo ovu transformaciju pretvorili u priliku", izjavila je evropska komesarka za Mediteran Dubravka Šuica, koja je zadužena i za pitanja demografije.
Broj stanovnika Evropske unije počeće da opada posle 2029. godine
Evropska unija trenutno ima gotovo 451 milion stanovnika, a prema projekcijama, najveći broj stanovnika dostići će 2029. godine, kada bi u EU trebalo da živi oko 453 miliona ljudi, nakon čega će uslediti postepen pad.
Očekuje se da do 2050. godine broj stanovnika trebalo da se smanji na oko 445 miliona, dok se do kraja ovog veka očekuje pad na 398,8 miliona, što je približno nivou iz druge polovine sedamdesetih godina prošlog veka.
Stanovništvo živi sve duže
Evropljani danas žive duže nego ranije. Životni vek u 2024. godini iznosio je 84,1 godinu za žene i 78,9 godina za muškarce, a do 2100. godine očekuje se da će prosečan životni vek premašiti 90 godina kod žena i 86 godina kod muškaraca.
Istovremeno, u gotovo svim državama članicama nastavlja se pad nataliteta, što predstavlja ozbiljan izazov za finansiranje zdravstvenog sistema, obrazovanja i penzionog sistema.
"Više žena na tržištu rada može ublažiti manjak radnika"
Dubravka Šuica smatra da bi problem smanjenja radne snage mogao biti ublažen većim uključivanjem žena na tržište rada.
Prema njenim rečima, u Evropskoj uniji je trenutno 37 miliona žena radno neaktivno, a njihovo zapošljavanje moglo bi u velikoj meri da nadoknadi odlazak starijih zaposlenih u penziju.
Šuica je dodala da jedno od mogućih rešenja za nedostatak radne snage predstavljaju i dobro upravljane migracije, odnosno dovođenje radnika tamo gde su najpotrebniji i naglasila je da pritom govori isključivo o legalnim migracijama.
(EUpravo zato/Index.hr)