Dan nemačkog jedinstva jedan je od najvažnijih datuma u savremenoj istoriji Nemačke.

Obeležava se 3. oktobra i podseća na događaj iz 1990. godine, kada je, posle više od četiri decenije podele, došlo do ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Nemačke.

Podela zemlje bila je jedna od najvidljivijih posledica Hladnog rata.

Nakon Drugog svetskog rata Nemačka je podeljena na Saveznu Republiku Nemačku, odnosno Zapadnu Nemačku, i Nemačku Demokratsku Republiku na istoku. Berlin je takođe bio podeljen, a 1961\. godine podignut je Berlinski zid, koji je postao simbol podele Evrope.

Velika promena dogodila se 9. novembra 1989. godine, kada je Berlinski zid otvoren.

Dan nemačkog jedinstva: Datum koji je promenio istoriju Evrope
Ostaci Berlinskog zida su danas najduža galerija na otvorenom Foto: EUpravo zato/Nataša Pavlović

Taj događaj označio je prekretnicu u procesu koji je godinu dana kasnije doveo do formalnog ujedinjenja dve nemačke države. Sporazum o ujedinjenju stupio je na snagu 3. oktobra 1990. godine, pa je upravo taj datum izabran za nacionalni praznik. 

Od tada se 3. oktobar u Nemačkoj obeležava kao Tag der Deutschen Einheit, odnosno Dan nemačkog jedinstva. Praznik nije samo podsećanje na političko ujedinjenje zemlje već i na mirne promene koje su krajem osamdesetih dovele do rušenja granica između dva dela Nemačke.

Kako je Dan nemačkog jedinstva obeležen u Beogradu 

Dan nemačkog jedinstva ove godine obeležen je i u Beogradu u hotelu Metropol.

Ambasada Nemačke u Srbiji organizovala je 1. oktobra svečani prijem, čiji je domaćin bila ambasadorka Anke Holštajn. Događaju su prisustvovali predstavnici srpskih institucija, diplomatskog kora, vojske, privrede i javnog života.

Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Holštajn sa v.d. predsednicom Srbije Anom Brnabić
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Holštajn sa v.d. predsednicom Srbije Anom Brnabić Foto: Goran Zatkovic

Ambasador­ka Holštajn govorila je o odnosima Srbije i Nemačke, ističući saradnju dve zemlje u oblastima ekonomije, kulture, obrazovanja i politike. Podsetila je i da je ove godine 75 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između tadašnje Savezne Republike Nemačke i Jugoslavije.

Obraćanje ambasadorke Nemačke u Srbiji Anke Holštajn na prijemu povodom Dana nemačkog jedinstva
Obraćanje ambasadorke Nemačke u Srbiji Anke Holštajn na prijemu povodom Dana nemačkog jedinstva Foto: Goran Zatkovic

Zid koji je delio grad – ali nije mogao da zaustavi snove

Berlinski zid bio je dug oko 155 kilometara, a njegov pad 9. novembra 1989. postao je jedan od najpoznatijih simbola kraja Hladnog rata. Ipak, manje je poznato da je tokom 28 godina podele najmanje 140 ljudi izgubilo život pokušavajući da pređe granicu oko Zapadnog Berlina.

Danas su od zida ostali samo pojedini delovi, dok je veliki broj nekadašnjih segmenata pretvoren u memorijalne prostore i galerije na otvorenom. Na njegovim ostacima nastala je i čuvena East Side Gallery, gde su umetnici oslikali više od kilometra nekadašnjeg zida.

Dan nemačkog jedinstva tako svake godine predstavlja priliku da se govori o istoriji jedne zemlje, ali i o širem procesu koji je promenio Evropu. Pad Berlinskog zida i ujedinjenje Nemačke ostali su među najvažnijim simbolima završetka Hladnog rata, dok se 3. oktobar danas obeležava kao praznik zajedništva i jedinstva.

(M.A./EUpravo zato)