Jedna doktorka iz Podravine upozorava kako neki pacijenti čak odustaju od terapije da bi mogli da voze, otkad je pravilnik stupio na snagu, piše Danica.hr.
To se odnosi na one koji povremeno koriste lekove za smirenje poput ksanaksa, normabela ili apaurina.
Dejstvo tih lekova, naime, u novom su pravilniku na spisku onih koje "značajno utiču na sposobnost upravljanja vozilima."
Na popisu Plivadon, Kafetin...
"U tom slučaju mi moramo izreći upozorenje vozaču ili vozačici koji koriste te lekove jer oni mogu znatno uticati na njihove vozačke sposobnosti. To se mora uneti u karton", tumači ova doktorka.
Zbog toga strahuje kako bi pacijenti u potrazi za takvim lekovima mogli da posegnu za crnim tržištem.
Ali, nisu samo lekovi za smirenje na tom spisku. Tu su i neki poznati analgetici poput plivadona, kafetina, ali i osetno jačeg fentanila.
Svi koji duže vreme koriste te lekove mogu od svog lekara da dobiju službeno upozorenje sa privremenom zabranom upravljanja vozilom.
Ruka u gipsu
U takvim slučajevima ne ide automatsko obaveštenje policiji, ali ona će biti obaveštena o tom upozorenju u slučaju saobraćajne nesreće.
Policija se automatski upozorava samo ako lakar utvrdi da vozač boluje od bolesti zbog koje nije sposoban sigurno da vozi duže od 6 meseci.
Ako lekar utvrdi da vozač ima privremenih zdravstvenih problema, koji ne traju duže od šest meseci, pacijentu će izdati upozorenje, a evidencija u kartonu mora obvezno sadržati i vrstu mere kao i trajanje.
Među privremenim stanjima zbog kojih lekar može izdati upozorenje pacijentu da jedno vreme ne seda za volan su ruka ili noga u gipsu, povreda mišića ili tetive, jaka bol koja se leči analgeticima s popisa novog pravilnika.
Tu je i nereguliran visoki pritisak, početak terapije insulinom i duži problemi u trudnoći poput jačeg povraćanja, mučnina i vrtoglavica.
Doktori upozorenje upisuju u karton, ali i pacijenti snose odgovornost
"Promene se odnose na razlikovanje zdravstvenih stanja koja rezultiraju nesposobnošću za vožnju do šest meseci i stanja duža od tog roka. Propisana su stanja kao i lekovi zbog kojih doktor treba pacijentu usmeno da kaže da nije preporučljivo voziti određeno vreme.
Ako je pacijentu upozorenje upisano u zdravstveni karton, a on učestvuje u saobraćajnoj nesreći, odgovornost će biti isključivo na njemu te će snositi kaznu. Međutim, ako lekar ne upozori pacijenta i to ne upiše u zdravstveni karton, onda i doktor podleže prekršajnoj i materijalnoj odgovornosti", pojasnila je ranije za Index Nataša Ban Toskić, predsednica "Koordinacije obiteljskih liječnika".
Pacijente s moždanim udarom prijavljuju MUP-u, a jake migrene upisuju u karton
Pravilnik će morati da sprovode svi lekari, uključujući i privatnu praksu. Koja zdravstvena stanja spadaju u koju kategoriju, objasnila je doktorka Ljiljana Ćenan, jedna od članica radne grupe u Ministarstvu zdravstva koja je radila na Pravilniku.
"Ako neko preboli moždani udar, to je trajno stanje koje ćemo prijaviti i zbog čega će na duže vreme ostati bez vozačke dozvole. To ne znači trajno oduzimanje, već će osoba nakon određenog vremena biti upućena na Medicinu rada kako bi mogla obnoviti vozačku dozvolu. To se isto odnosi na pacijente koji obole od Parkinsonove bolesti ili Alchajmerove demencije. U nekakvoj početnoj fazi još može da vozi, ali ta bolest se menja, progresivna je i pacijent nakon nekog vremena mora ponovo otići na pregled kako bi videli da li je sposoban upravljati vozilom", istakla je Ćenan te dodala kako u retkim slučajevima dolazi do trajnog oduzimanja vozačke.
Kada su u pitanju zdravstvena stanja koja su prema novom Pravilniku dužni upisati u zdravstveni karton, Ćenan kaže kako je popis opširan i nabraja najučestalija.
"Neka od stanja su uklještena leđa, slomljena ruka ili noga, a viđala sam pacijente koji su vozili s gipsom. Zatim vrtoglavice, jaka migrena, preterano povraćanje u trudnoći. Kada su u pitanju lijekovi, pacijenti koji primaju hmoterapiju ne bi trebali voziti", rekla je Ćenan, koja je posebno izdvojila osobe s epileptičnim napadima.
"Pacijente koji imaju epi napad moramo prijaviti policiji, koja će ih uputiti na Medicinu rada. Tada pacijenti oko godinu dana ne bi smeli da voze. Pacijenti nam se na to najčešće ljute, ali to je za njihovu sigurnost kao i svih učesnika u saobraćaju", dodala je ona.
Nisu u potpunosti zadovoljni
S obzirom na to da se doktori susreću s velikim brojem zdravstvenih stanja koja nisu zabeležena u Pravilniku iz KoHOM-a, smatraju kako je to jedan od nedostataka i da će se zbog nedovoljne preciznosti manipulisati odlukama.
"Nezgodno je što se osim popisanih stanja u pravilniku spominje i jedan neodređeni izraz - sva druga stanja. To su ostavili na procenu lekarima, što će ipak doneti neke neujednačenosti u postupanju. I za nas je to jako nezgodno i potencijalno je izvor konflikta s pacijentima", upozorila je Nataša Ban Toskić.
"Srećom, nisam imala fizičke agresije, ali to su doživljavale moje kolege"
Kada su u pitanju konfliktna ponašanja pacijenata, doktorka Ćenan kaže kako se tokom 20 godina karijere u istoj ambulanti ipak nešto manje susretala s neprijatnim situacijama. Pamti pacijente koji su imali burne reakcije nakon što ih je prijavila policiji, a ona ih uputila na Medicinu rada zbog oduzimanja vozačke dozvole.
"Uglavnom smo svi imali neugodnosti. Pacijent mi je jednom rekao da moj kolega štiti svoje pacijente, a ja njih ne jer ih prijavljujem policiji. I šta mu reći na to? Imala sam situacije gde su mi cele porodice odnele kartone isključivo zato što sam ih poslala na vanredni pregled.
Sva sreća, ja nisam doživela fizičke agresije, ali su to doživljavale moje kolege. Koleginici su pretili advokatima i sudovima, ispričala je Ćenanova i dodala da je jako bitno da se pacijenti informišu o novim Pravilnicima i Zakonima kako bi znali šta mogu da očekuju.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)
