Nedavna tragedija na grčkom ostrvu Paros, gde se dete utopilo u bazenu, ponovo je otvorila pitanje bezbednosti dece u vodi. Najvažnija zaštita je prevencija: stalni nadzor odrasle osobe, izbor bezbednog mesta za kupanje i poznavanje osnovnih pravila mogu značajno smanjiti rizik.

Utapanje može da se dogodi za svega nekoliko sekundi i često bez vike ili poziva u pomoć. Lekari i Crveni krst upozoravaju roditelje da oprez nije potreban samo na moru, opasnost postoji i na bazenima, jezerima, rekama, pa čak i u vrlo maloj količini vode.

10 pravila za bezbedno kupanje dece:

1. Dete mora stalno biti pod nadzorom

Odrasla osoba koja nadgleda dete mora biti potpuno usredsređena na njega, bez telefona, knjige ili drugih aktivnosti koje odvlače pažnju.

Deca mlađa od pet godina zahtevaju naročitu pažnju. Odrasla osoba treba da bude toliko blizu da može odmah da reaguje, praktično na dohvat ruke.

2. Dete nikada ne ostavljajte samo u vodi

Ni na nekoliko sekundi. Prisustvo starijeg brata ili sestre nije zamena za nadzor odrasle osobe.

Isto pravilo važi čak i kada dete nosi mišiće za plivanje ili je u plićaku. Mala dubina sama po sebi nije garancija bezbednosti.

3. Mišići za plivanje nisu zamena za prsluk

Šlaufi, dušeci i mišići mogu biti korisni za igru, ali nisu zaštitna oprema i ne sprečavaju utapanje.

Za vožnju čamcem, kajakom, kanuom ili druge aktivnosti na vodi dete treba da ima odgovarajući, sertifikovani prsluk za spasavanje.

4. Birajte bezbedna mesta za kupanje

Prednost treba dati uređenim plažama sa spasiocem i mestima na kojima su uslovi za kupanje poznati i bezbedni.

Treba poštovati zastavice, upozorenja i uputstva spasilaca i izbegavati područja sa jakim strujama i velikim talasima.

5. Bazen zahteva jednaku opreznost kao i more

Pristup bazenu treba kontrolisati, posebno kada su u pitanju mala deca. Preporučuju se odgovarajuća ograda i kapija koja se sama zatvara.

Igračke ne treba ostavljati u ili neposredno pored bazena kada se ne koristi, jer mogu privući dete. Oprema za spasavanje mora biti dostupna i lako dohvatljiva.

6. Časovi plivanja pomažu, ali nisu dovoljni

Poznavanje plivanja značajno smanjuje rizik, ali čak ni dete koje dobro pliva ne sme biti ostavljeno bez nadzora.

Struje, talasi, umor, panika ili nepredviđene okolnosti mogu ugroziti i iskusne plivače.

7. Poseban oprez kod skakanja u vodu

Ne treba skakati ili roniti u vodi čija dubina nije poznata. Opasnost mogu predstavljati stene, betonske konstrukcije, molovi i drugi objekti.

Pogrešna procena dubine može dovesti do teških povreda.

8. Oprez nakon obroka

Posle obilnog obroka treba izbegavati intenzivno plivanje i naglu fizičku aktivnost u vodi. Detetu treba dati vremena pre nego što nastavi sa energičnom igrom ili plivanjem.

9. Znanje reanimacije može spasiti život

Roditelji, staratelji i osobe koje rade sa decom trebalo bi, kada je moguće, da prođu obuku iz osnovnih mera prve pomoći i kardiopulmonalne reanimacije (CPR).

U hitnoj situaciji upravo postupci pre dolaska stručne pomoći mogu biti presudni.

10. U slučaju nesreće odmah pozovite pomoć

Ako dete doživi ozbiljan incident u vodi, ne treba čekati da se "samo oporavi". Odmah pozovite 112 i pratite uputstva hitnih službi.

Osoba koja je obučena za CPR može započeti reanimaciju u skladu sa svojim znanjem dok ne stigne stručna pomoć.

Deca pored bazena
Foto: Shutterstock

Najčešći mitovi o utapanju

Mit: "Ako se neko utapa, sigurno će vikati i mahati rukama."

Činjenica: Utapanje često može biti potpuno tiho i trajati svega nekoliko sekundi. Dete možda neće moći da pozove pomoć.

Mit: "Mišići za plivanje štite dete od utapanja."

Činjenica: Oni nisu spasilačka oprema i ne mogu zameniti nadzor odrasle osobe.

Mit: "Ako dete zna da pliva, bezbedno je."

Činjenica: Dobro plivanje smanjuje rizik, ali ga ne uklanja. Struja, talasi, umor ili panika mogu ugroziti i dobrog plivača.

Mit: "Ako ima mnogo odraslih, neko će već paziti na dete."

Činjenica: Nadzor mora biti jasno poveren konkretnoj odrasloj osobi. Kada svi misle da "neko drugi gleda", može se dogoditi da dete zapravo ne prati niko.

Mit: "Ako je dete nakon incidenta dobro, lekar nije potreban."

Činjenica: Nakon ozbiljnog incidenta u vodi dete treba da proceni zdravstveni radnik, naročito ako je postojao razlog za zabrinutost.

Mit: "Utapanje se događa samo u moru."

Činjenica: Utapanje je moguće u bazenu, jezeru, reci, dečjem bazenu, pa čak i u veoma maloj količini vode.

Crveni krst: osam pravila za bezbednije kupanje

Helenski Crveni krst, kroz svoju školu za spasioce i kampanju "Uživajte u vodi bezbedno", posebno izdvaja osam preporuka:

  • Kupajte se na uređenim i bezbednim plažama i poštujte uputstva spasilaca i signalizaciju.
    Ne ulazite u vodu neposredno nakon jela ili konzumiranja alkohola.
  • U vodu ulazite postepeno, naročito kada je veoma hladna, kako biste izbegli temperaturni šok.
  • Ne udaljavajte se previše od obale i, kada plivate, držite se paralelno sa obalom.
  • Ne skačite u nepoznatu vodu, ispod površine mogu biti stene ili druge prepreke.
  • Deca moraju biti na dohvat ruke odrasle osobe, čak i kada nose prsluk za spasavanje.
  • Prsluk za spasavanje koristite tokom aktivnosti poput vožnje kanua ili SUP daske.
  • Ako vas uhvati morska ili rečna struja, ne paničite. Plivajte paralelno sa obalom dok ne izađete iz struje, a zatim krenite prema obali.
Kupanje u moru
Žena se davi u moru Foto: Dudarev Mikhail/Shutterstock

Prema podacima grčke Nacionalne organizacije za javno zdravlje, u Grčkoj je tokom prethodnih pet godina u proseku beleženo 378 smrtnih slučajeva utapanja godišnje, pri čemu se najveći broj dogodio na moru.

Svetska zdravstvena organizacija navodi da je utapanje treći vodeći uzrok smrti usled nenamernih povreda u svetu, sa oko 300.000 smrtnih slučajeva godišnje. Deca mlađa od pet godina čine gotovo četvrtinu žrtava, dok je visoka stopa smrtnosti zabeležena i među osobama starijim od 70 godina.

Pravila bezbednosti u hotelskim bazenima

Organizacija Safe Water Sports posebno upozorava na nekoliko pravila koja treba poštovati na bazenima:

  • istuširati se pre ulaska u bazen;
  • ne skakati u vodu ako nije jasno da je ronjenje dozvoljeno;
  • proveriti oznake dubine i kupati se u delu bazena u kojem se osećate sigurno;
  • ne trčati oko bazena i ne gurati druge, jer je podloga klizava;
  • voditi računa o vremenu koje je prošlo od poslednjeg obroka;
  • deca moraju biti u pratnji i pod nadzorom odrasle osobe;
  • u bazenu nije dozvoljeno jesti, piti gazirana pića niti žvakati žvaku ili bombone.

Najvažnije pravilo je jednostavno

Detetu nisu dovoljni mišići za plivanje, šlauf ili čak dobro poznavanje plivanja.

Potrebne su mu oči odgovorne odrasle osobe koje ga neprestano prate.

More i bazen mogu biti mesta igre, odmora i najlepših letnjih uspomena. Ali bezbednost počinje onda kada se zabava ne meša sa nepažnjom.

Utapanje može da se dogodi tiho, brzo i bez upozorenja. Zato nekoliko sekundi pažnje može napraviti razliku između bezbrižnog leta i tragedije.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)