Švajcarski Bazel priprema se za Evroviziju, a u gradu već vlada posebna atmosfera.
Prošlo je 36 godina otkako je Švajcarska poslednji put bila domaćin takmičenja, nakon što je 1988. godine pobedu odnela Selin Dion.
Švajcarska je bila i domaćin prve Evrovizije u Luganu 1956. godine.
Ipak, posle pobede Selin Dion, ova zemlja nije imala mnogo sreće na popularnom takmičenju. Između 2007. i 2010, i ponovo između 2015. i 2018. godine, švajcarski predstavnici nisu uspeli ni da prođu u finale.
Švajcarac Nemo je konačno pobedio prošle godine pesmom "The Code".
Možda baš zbog toga, Bazel je odlučan da ovogodišnje takmičenje učini nezaboravnim.
Bazel - srce Evrope
Prepoznatljivi tirkizni tepih biće najduži u istoriji Evrovizije - 1,3 km - a prostiraće se od Gradske skupštine preko reke Rajne sve do Evrovizijskog sela.
Predsednik kantonalne vlade Bazela, Konradin Kramer, veruje da je njegov grad sa svega 175.000 stanovnika "prirodan domaćin" za oko pola miliona posetilaca koliko se očekuje.
Kako se nalazi na granici sa Francuskom i Nemačkom, Bazel je, prema njegovim rečima, "srce Evrope". Grad takođe ima i dugu tradiciju tolerancije - dok su drugi srednjovekovni gradovi proganjali slobodoumne mislioce, Bazel ih je prihvatao.
Zato su, kako smatra Kramer, Bazel i Evrovizija, sa svojom tradicijom inkluzivnosti i raznolikosti, "savršena kombinacija".
1.300 policajaca će obezbeđivati Evroviziju
Prošlogodišnje takmičenje u Malmeu privuklo je hiljade propalestinskih demonstranata, tako da se i u Švajcarskoj očekuju novi protesti protiv rata u Gazi. Policija još nije objavila konkretne planove, ali je poručila da svi imaju pravo na izražavanje mišljenja, sve dok to ne ugrožava sigurnost drugih i ostaje u okviru zakona.
Tokom takmičenja će biti angažovano 1.300 policajaca. Bazel je predstavio i bezbednosnu strategiju kako bi posetioci mogli bezbedno da uživaju u manifestaciji.
Obezbeđeni su "mobilni timovi za podizanje svesti", sigurna mesta za žrtve nasilja kao i telefonska linija dostupna 24 časa dnevno.
Ovi timovi, prepoznatljivi po roze jaknama, biće raspoređeni širom grada i dostupni tokom celog dana. Direktorka bezbednosti Bazela, Štefani Ajman, rekla je da predstavljaju poseban mehanizam koji posetiocima omogućava da prijave uznemiravanje ili nasilje, čak i ako ne žele da idu direktno policiji.
Ceо grad je prihvatio duh Evrovizije, tirkizne zastave dobrodošlice vijore se sa svake bandere. Karte su rasprodate za svega nekoliko minuta, ali Bazel obećava da će "biti ponešto za svakoga", bez obzira na ulaznice, a većina programa biće besplatna.
"Biće koncerata širom grada kao i umetničkih projekata", rekla je direktorka turizma Leticija Elija. Bazel, inače, ima 40 muzeja i galerija na površini od samo 37 kvadratnih kilometara, što predstavlja pravi rekord u Evropi.
U Fondaciji Bejeler otvorena je izložba sa delima Endija Vorhola, Marka Rotka, Vasilija Kandinskog i Pabla Pikasa, a na krovu je postavljena duga skulptura švajcarskog umetnika Uga Rondinonea pod nazivom "We Are Poems". Prirodnjački muzej Bazela domaćin je izložbe "Glitter and Glam".
Slavlje se proširilo na celu Švajcarsku tako da je pokrenuto nacionalno takmičenje za najbolji školski bend, a četiri najbolja bi trebalo da nastupe u Bazelu.
Problemi u organizaciji Evrovizije
Međutim, organizacija nije prošla bez problema. Konačna odluka da Bazel bude domaćin doneta je tek krajem avgusta prošle godine, ostavljajući svega sedam meseci za pripreme.
Zatim su usledili prigovori evangeličkih hrišćanskih grupa koje su tvrdile da Evrovizija podriva tradicionalne porodične vrednosti i da izvođači često pevaju o satanizmu i okultizmu. Prikupili su dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma kako bi se zabranilo javno finansiranje događaja.
Ipak, 24. novembra su građani velikom većinom podržali gradsko finansiranje takmičenja - sa 66,6 odsto glasova "za". Radilo se o oko 40 miliona evra.
Kramer je očekivao referendum jer je to "normalno za Švajcarsku", ali je bio oduševljen velikom podrškom.
"Glasanje pokazuje da je ovo grad čiji građani zaista žele ovaj događaj", dodao je.
Glavna poruka Bazela, rekao je Kramer, jeste da je "svako dobrodošao".
Stroga pravila
Na sceni i iza nje, međutim, pravila su stroža.
EBU, organizator takmičenja, ostaje pri pravilima da izvođači na sceni i u zelenim sobama mogu da nose samo zastave svojih država. To znači da nema zastava ponosa ili onih koje predstavljaju rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.
Sa druge strane, publika može da unese bilo koju zastavu u arenu.
Prošle godine, švajcarski pobednik Nemo je tokom nastupa mahao zastavom koja predstavlja nebinarne osobe, ali je rekao da je morao da je "prošvercuje". Ove godine su LGBTQ+ organizacije razočarane što EBU nije ublažio pravila.
"Zabrana naših simbola je šamar za LGBTIQ zajednicu. To šalje pogrešnu poruku u trenutku kada se kvir zajednice širom Evrope suočavaju sa sve većim neprijateljstvima", poručila je švajcarska organizacija "Pink Cross".
"Evroviziji nije potrebna zastava da pokaže svoju podršku LGBTQ+ zajednici", precizirali su iz EBU-a.
"To su naše evropske vrednosti. Ljudi i nacije se okupljaju u prijateljskom takmičenju. Ko god da ste, mladi, stari, hetero, gej, žena, muškarac ili nebinarni, sve je to savršeno prihvatljivo. I mislim da to nije samo ono za šta se Bazel zalaže, već i Evropa", dodao je Kramer.
A ako su svi dobrodošli - kako da dođu?
Pošto je domaćin Švajcarska, tačan i pouzdan prevoz je zagarantovan. Švajcarske železnice uvode stotine dodatnih vozova, a tramvaji u Bazelu će saobraćati 24 sata dnevno.
Za one koji su potpuno u evrovizijskom duhu, osmišljen je čak i karaoke tramvaj - vožnja od 90 minuta kroz ceo grad tokom koje možete da pevate na sav glas.
(EUpravo zato/BBC)