Posle dva rasprodata koncerta u pulskoj Areni, gde je publika dočekala Kejva ovacijama, legendarni Australijanac stiže pred beogradsku publiku, koja ga već decenijama smatra gotovo svojim muzičkim saborcem.

Pre Beograda turneja je obišla Brajton, Drezden i dva uzastopna nastupa u Puli, dok nakon Srbije slede koncerti u Rumuniji, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Litvaniji, Nemačkoj i Francuskoj.

Malo je izvođača koji su uspeli da stvore tako snažnu i gotovo intimnu vezu sa publikom širom Evrope kao Nik Kejv.

Njegovi koncerti odavno nisu samo promocije novih albuma, oni su susreti ljudi koji njegove pesme doživljavaju kao lične priče o ljubavi, veri, gubitku, iskupljenju i nadi. Upravo zato ga evropska publika prati sa gotovo kultnom odanošću, bez obzira na godine ili muzičke trendove.

Kejv je umetnik koji na sceni ne pravi distancu između sebe i publike. Njegovi nastupi podjednako su snažni kada izvodi eksplozivne pesme poput Red Right Hand ili Tupelo, kao i kada za klavirom peva gotovo šapatom.

Publika ne dolazi samo zbog hitova, već zbog osećaja da prisustvuje nečemu jedinstvenom, koncertu koji se nikada ne ponavlja na isti način.

Beograd je među gradovima sa kojima Kejv ima posebnu vezu

Srpska publika prati ga još od početka devedesetih, kada je prvi put nastupio u Studentskom kulturnom centru.

Nakon toga usledili su koncerti koji su ostali upamćeni među ljubiteljima rok muzike, u Beogradskoj areni 2017, na Exit festivalu 2022. i na Belgrade River Festu 2024. godine. Večerašnji nastup predstavlja njegov peti koncert u Beogradu, odnosno šesti nastup u Srbiji računajući Exit u Novom Sadu.

Nik Kejv na festivalu Exit u Novom Sadu
Foto: Shutterstock

Njegovi koncerti u Srbiji gotovo po pravilu okupljali su hiljade ljudi i rasprodavali ulaznice mnogo pre samog događaja.

Organizatori i kritičari godinama ističu da Kejv u Beogradu ima status kultnog umetnika, a svaki njegov dolazak izaziva veliko interesovanje publike iz Srbije i regiona.

Za mnoge fanove, Kejv nije samo rok zvezda. On je pesnik koji peva, pripovedač koji muziku koristi kao sredstvo za istraživanje najdubljih ljudskih emocija.

Upravo zbog toga njegovi koncerti okupljaju nekoliko generacija slušalaca, od onih koji ga prate još od osamdesetih do mladih koji su ga otkrili kroz novije albume poput Ghosteen i Wild God.

Od australijskog buntovnika do jednog od najvećih kantautora sveta

Nick Cave rođen je 1957. godine u australijskom gradu Vangarati. Muzičku karijeru započeo je krajem sedamdesetih sa bendom The Birthday Party, koji je stekao reputaciju jednog od najuticajnijih post-pank sastava svog vremena.

Godine 1983. osniva The Bad Seeds, bend sa kojim će izgraditi jednu od najdugovečnijih i najcenjenijih karijera u savremenoj rok muzici. Tokom više od četiri decenije objavio je niz hvaljenih albuma, napisao romane, filmske scenarije i muziku za filmove zajedno sa Vorenom Elisom.

Dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja, a njegova dela proučavaju se i na univerzitetima kao primer spoja književnosti, poezije i rok muzike. Kritičari ga često opisuju kao umetnika koji je uspeo da spoji rok, bluz, gospel i književnu naraciju u potpuno prepoznatljiv autorski izraz.

Lični gubici i borba sa zavisnošću promenili su njegovu muziku

Život Nika Kejva obeležile su teške tragedije koje su snažno uticale na njegovo stvaralaštvo.

Tokom osamdesetih otvoreno se borio sa zavisnošću od heroina, a nakon višegodišnje terapije uspeo je da se izleči i potpuno promeni način života.

Najveći udarac doživeo je 2015. godine kada je u nesreći poginuo njegov petnaestogodišnji sin Artur. Gubitak sina potpuno je promenio Kejvovo stvaralaštvo, što se jasno čuje i oseća na albumima Skeleton Tree i posebno Ghosteen, koje mnogi smatraju njegovim najintimnijim delima.

Nova porodična tragedija dogodila se 2022. godine kada je preminuo i njegov sin Džetro Lejzenbi.

Poslednjih godina Kejv često govori o veri, žalosti i procesu izlečenja kroz muziku, književnost i neposrednu komunikaciju sa fanovima.

Njegov projekat The Red Hand Files, u kojem odgovara na pitanja obožavalaca iz celog sveta, postao je mesto iskrenih razgovora o gubitku, ljubavi i životu, dodatno učvrstivši posebnu vezu koju ima sa publikom.

(M.A./EUpravo zato)