Pregovaračko poglavlje 32, koje je deo Klastera 1 – Osnove, otvoreno je 2015. godine u okviru procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji.
Ovo poglavlje obuhvata ključne aspekte finansijske kontrole u javnom sektoru, sa ciljem unapređenja upravljanja javnim finansijama, uspostavljanja odgovornosti u trošenju budžetskih sredstava i zaštite finansijskih interesa EU.
Interna finansijska kontrola u javnom sektoru
Interna finansijska kontrola (IFK) je sveobuhvatan sistem internih mehanizama kojima se obezbeđuje efikasno, odgovorno i transparentno upravljanje javnim sredstvima. Ovaj koncept, razvijen u skladu sa međunarodnim standardima i dobrom praksom Evropske unije, odnosi se na ceo javni sektor – uključujući državne institucije, lokalne samouprave i korisnike javnih sredstava.
Cilj IFK sistema je:
- unapređenje strateškog planiranja i kontrole potrošnje,
- identifikacija i upravljanje rizicima,
- jačanje odgovornosti u javnoj upravi,
- racionalnije korišćenje budžeta.
Kroz ovaj pristup, u sistem javnih finansija se uvodi menadžerski model upravljanja koji doprinosi boljoj kontroli, planiranju i korišćenju resursa.
Eksterna revizija – nezavisna kontrola javnih sredstava
Eksterna revizija predstavlja funkciju vrhovne revizorske institucije (VRI), koja ima ključnu ulogu u nadzoru nad korišćenjem javnih sredstava. Ova institucija mora da bude funkcionalno, institucionalno i finansijski nezavisna, i da u svom radu odgovara isključivo parlamentu.
U skladu sa zahtevima EU, država kandidat mora uskladiti svoje propise sa standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija (INTOSAI) – pre svega sa Deklaracijom iz Lime i Deklaracijom iz Meksika. To podrazumeva jačanje kapaciteta VRI za:
- nezavisno obavljanje revizija svih budžetskih korisnika,
- izveštavanje javnosti i parlamenta,
- praćenje trošenja i kontrole javnih i stranih sredstava (uključujući fondove EU).
Zaštita finansijskih interesa Evropske unije
Zemlje kandidati moraju obezbediti efikasne mehanizme za borbu protiv nepravilnosti, prevara i zloupotreba sredstava EU. To uključuje operativnu saradnju sa institucijama EU i uspostavljanje administrativnih struktura i kapaciteta koji mogu da otkriju, prijave i sankcionišu svaku sumnjivu aktivnost.
Država kandidat mora obezbediti da se:
- fondovi EU štite najmanje istim nivoom zaštite kao i nacionalna sredstva,
- izveštava o svim nepravilnostima i prevarama u vezi sa korišćenjem sredstava EU,
- uspostave jasno definisane procedure i odgovorna tela za sprovođenje ovih aktivnosti.
Borba protiv falsifikovanja evra – nekaznene mere zaštite
Poseban deo poglavlja 32 odnosi se na nekaznene aspekte zaštite evra od falsifikovanja. Iako država kandidat još nije deo evrozone, mora da uspostavi određene mehanizme za zaštitu valute EU:
- zabrana upotrebe medalja i žetona sličnih kovanicama evra,
- obaveza banaka i finansijskih institucija da povuku falsifikovane novčanice i kovanice iz opticaja,
- osnivanje nadležnih tela i procedura za borbu protiv falsifikovanja.
Zašto je poglavlje 32 važno za Srbiju?
Pregovaračko poglavlje 32 je od suštinskog značaja za jačanje institucionalnih kapaciteta države i stvaranje efikasnog, odgovornog i transparentnog sistema upravljanja javnim finansijama. Uspostavljanje efektivnog sistema unutrašnje kontrole i nezavisne revizije pomaže u sprečavanju zloupotreba i povećava poverenje građana u institucije.
Takođe, napredak u ovoj oblasti je neophodan preduslov za uspešno korišćenje fondova EU, kao i za efikasnu pripremu za članstvo u Evropskoj uniji. Zahtevi iz poglavlja 32 omogućavaju državi kandidatu da:
- razvije moderne mehanizme kontrole,
- uspostavi jaču povezanost između ciljeva javne politike i trošenja budžetskih sredstava,
- izgradi poverenje sa partnerima iz EU kroz odgovorno upravljanje evropskim fondovima.
(EUpravo zati/MEI)