Severna Makedonija pre nešto više od dva meseca postala je član SEPA zone (jedinstvenog područja plaćanja u evrima), inicijative Evropske unije nastale kao potreba da se pojednostave bankovni transferi novca u okviru tog područja. Članice ove zone mogu olakšano da vrše bezgotovinska plaćanja u evrima bilo gde u Evropskoj uniji, ali u u nizu zemalja koje nisu članice.
SEPA u Severnoj Makedoniji zvanično počinje da se primenjuje od oktobra 2025. godine. Većina banaka trebalo bi da završi proces priključenja najkasnije do 22. avgusta kako bi od oktobra mogle da počnu sa prvim prekograničnim transakcijama u evrima u okviru SEPA sistema.
"Ako se uzme u obzir da su trenutno troškovi plaćanja iz EU u zemlje Zapadnog Balkana 12 puta veći nego troškovi plaćanja među zemljama EU, SEPA bi trebalo da dovede do efikasnijih, isplativijih i bržih prekograničnih plaćanja", izjavili su iz Narodne banke Severne Makedonije za naš portal.
Benefite je najavio i premijer Hristijan Mickoski, rekavši da će građanima članstvo u Jedinstvenoj oblasti za plaćanje u evrima (SEPA) doneti finansijske uštede od 50 do 60 miliona evra, jer više neće biti potrebe da se plaćaju troškovi i provizije za prekogranične transakcije.
"Ulazak u, kako bih rekao, evropsku platnu zonu, donosi velike koristi. Kada neko iz dijaspore, ko ima račun u nekoj banci u EU, pošalje novac fizičkom licu u Makedoniji koje ima račun u jednoj od komercijalnih banaka ovde, transakcija će se izvršiti odmah – bez čekanja danima i bez dodatnih troškova i procenata. Ako uzmemo u obzir da su te doznake na godišnjem nivou možda i veće od milijardu evra, građani će uštedeti između 50 i 60 miliona evra", rekao je premijer Mickoski.
Premijer je naglasio da je upravo taj iznos jednak onome koji država sada mora da vrati privredi zbog ukinute takse solidarnosti, koju je prethodna vlast uvela, a Ustavni sud poništio.
Međunarodni platni transferi u evrima postaju brži i jeftiniji
Priključenje Severne Makedonije Jedinstvenoj oblasti za plaćanje u evrima (SEPA) predstavlja važan iskorak u modernizaciji domaćeg finansijskog sistema i njegovo usklađivanje sa savremenim evropskim standardima, kako za zemlju tako i za ceo Zapadni Balkan. Ova integracija donosi niz konkretnih koristi koje su direktno vidljive kroz svakodnevno poslovanje, kako za građane, tako i za kompanije. Zahvaljujući članstvu u SEPA, međunarodni platni transferi u evrima postaju ne samo brži, već i značajno jeftiniji, jer se ukidaju brojni posrednički troškovi, provizije i naknade koje su ranije opterećivale transakcije između domaćih i inostranih računa.
Za privredne subjekte u Severnoj Makedoniji, ovo znači da sada mogu daleko efikasnije obavljati plaćanja i primanja u evrima – valuti koja se najčešće koristi u međunarodnoj trgovini i poslovnim aranžmanima unutar Evropske unije.
Umesto komplikovanih procedura, dužih rokova obrade i visokih bankarskih naknada, preduzeća mogu računati na jednostavniji i standardizovan sistem u kojem su pravila jasna, a transakcije izvršene u roku od jednog radnog dana, ili čak u roku od nekoliko minuta, u zavisnosti od konkretne banke.
Pored finansijskih ušteda, članstvo u SEPA takođe smanjuje administrativne barijere koje su do sada često usporavale ili otežavale prekogranična plaćanja. Na taj način se olakšava trgovinska razmena, poboljšava konkurentnost domaćih firmi i podstiče ekonomska integracija sa državama članicama EU. Ukratko, SEPA ne samo da doprinosi efikasnosti finansijskog sektora, već i stvara stabilnije i predvidljivije okruženje za razvoj biznisa i međunarodnu saradnju.
Konkretne primere benefita dobili smo i od Narodne banke Severne Makedonije, odakle su za naš portal podsetili da bi se, prema procenama Svetske banke, troškovi za doznake smanjili za oko 3 procentna poena.
"To će dovesti do uštede od pola milijarde evra na nivou regiona Zapadnog Balkana. Troškovi za doznake trenutno se procenjuju na oko 6,71 procenata od ukupne transakcije, a naša ekonomija se odlikuje relativno visokim prilivima doznaka iz inostranstva, koji dosežu i do 15 posto BDP-a", objasnili su nam.
(EUpravo zato.rs)