Nova nemačka vlada ukinuće funkciju specijalnog diplomate za razvoj i pristupanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, što izaziva zabrinutost da pažnja jednog od glavnih zagovornika regiona može opasti, prenosi briselski Euractiv. Ipak, izvor iz Ministarstva spoljnih poslova naglasio je da saradnja između ministarstva u Berlinu i regiona "ostaje bliska, intenzivna i konstruktivna".
Prethodna koaliciona vlada formirala je funkciju specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan kako bi istakla angažman Nemačke. Međutim, nova konzervativna vlada odlučila je prošle nedelje da smanji broj specijalnih predstavnika u cilju smanjenja državnog aparata.
"Odluka vlade da ukine brojne komesare i koordinatore takođe se odnosi i na (...) Specijalnog predstavnika za zemlje Zapadnog Balkana", rekao je izvor iz Ministarstva spoljnih poslova za Euractiv, a funkcije tog predstavnika sada će obavljati odgovarajuća odeljenja Ministarstva spoljnih poslova, uključujući ambasade.
Prema podacima nemačke vlade, Nemačka je najvažniji trgovinski partner za svih šest zemalja regiona i bila je vodeći zagovornik njihovog prijema u EU. Bila je i jedina zemlja članica EU koja je imenovala specijalnog predstavnika. Tu funkciju obavljao je Manuel Saracin iz partije Zelenih. Tokom prethodne tri godine izgradio je reputaciju uticajnog posrednika u mnogim etnički obojenim konfliktima u regionu. To je podržalo nemački "Berlinski proces", koji ima za cilj da ubrza proširenje EU kroz jaču unutrašnju integraciju zemalja Zapadnog Balkana.
Tadašnji kancelar Olaf Šolc istakao je Saracinovu ulogu u rešavanju trgovinskih nesuglasica između Kosova i Srbije na prošlogodišnjem samitu Berlinskog procesa. Taj proboj odblokirao je Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), glavni napor za uspostavljanje svojevrsne replike jedinstvenog tržišta EU u regionu Zapadnog Balkana.
Obeshrabrujući signal ili šansa za novi vid saradnje?
Nova nemačka vlada obavezala se na dugoročni cilj prijema zemalja Zapadnog Balkana u EU u svom koalicionom sporazumu. Takođe podržava postepeno uključivanje tih zemalja u institucije EU, poput Evropskog parlamenta. Ipak, neki strahuju da ukidanje pozicije specijalnog predstavnika šalje pogrešnu poruku.
"Specijalni predstavnik je više puta stavljao pitanja Zapadnog Balkana na političku i javnu agendu i pokretao političke procese. Ukidanje te funkcije „šalje obeshrabrujući signal spoljašnjem svetu da je Zapadni Balkan nisko na listi prioriteta nove vlade. Bez istaknutog zagovornika, postoji rizik da region sve više i više pada u drugi plan političke agende", izjavila je Helen Kortlender, šefica odeljenja za Istočnu Evropu u Fondaciji Fridrih Ebert, jednom od vodećih nemačkih tink-tenkova.
Međutim, izvor iz Ministarstva spoljnih poslova ipak je naglasio da saradnja između ministarstva u Berlinu i regiona "ostaje bliska, intenzivna i konstruktivna", uprkos ovim promenama.
(EUpravo zato.rs)
