Ocenjujući da su ispunjeni uslovi da se Srbiji otvori Klaster 3 Evropska komisija je tu preporuku uputila državama članicama. Dan kasnije, ambasadori država članica u Briselu se nisu usaglasili oko te odluke zbog čega Klaster 3 sada neće biti otvoren.

U moru reakcija čula se i ona, da je EU poslala dve potpuno različite poruke Srbiji, međutim, reč je o različitim ulogama koje Evropska komisija i države članice imaju u procesu proširenja Evropske unije.

Komisija procenjuje da li je država kandidat ispunila uslove za napredak u pregovorima, dok konačnu političku odluku donose države članice u Savetu EU. Upravo zato pozitivna preporuka Komisije nije dovoljna da bi novi klaster bio otvoren.

Evropska komisija prati reforme, ocenjuje usklađenost sa pravnim tekovinama EU i daje stručnu procenu da li kandidat ispunjava uslove za naredni korak u pregovorima. Ipak, ova institucija nema ovlašćenje da sama otvara pregovaračke klastere.

Konačnu odluku donosi Savet Evropske unije, odnosno države članice, i to jednoglasno. To pravilo važi za svaki novi korak u pristupnim pregovorima, od otvaranja klastera do njihovog privremenog zatvaranja. Zato pozitivna preporuka Komisije predstavlja važan politički signal, ali sama po sebi nije dovoljna da bi klaster bio otvoren.

20260707_EP-208082K_CCR_PST_005.jpg
Komesarka za proširenje Marta Kos na sednici u Strazburu, na kojoj su poslanici raspravljali o Srbiji Foto: Christian CREUTZ/© European Union 2026 - Source : EP

Drugim rečima, Komisija može da kaže da je Srbija tehnički spremna, ali ukoliko makar jedna država članica smatra da politički ili reformski uslovi nisu dovoljno ispunjeni, odluka neće biti usvojena.

Predsedavajuća država procenjuje kada će biti nova debata

Nakon preporuke Komisije, pitanje prelazi u nadležnost Saveta Evropske unije, odnosno država članica. Ulogu koordinatora u tom procesu ima predsedavajuća država Saveta EU.

Od 1. jula 2026. godine tu funkciju obavlja Irska, koja nakon konsultacija sa državama članicama, procenjuje kada postoje uslovi da se pitanje ponovo nađe na dnevnom redu ambasadora država članica i Saveta EU.

U intervjuu za EUpravo zato, ambasador Irske u Srbiji istakao je da će Dablin tokom svog predsedavanja nastaviti da podržava politiku proširenja zasnovanu na individualnim zaslugama kandidata.

Ambasador Irske u Srbiji Kevin Kolgan
Ambasador Irske u Srbiji Kevin Kolgan Foto: EUpravo zato

Govoreći o Srbiji, on je podsetio da je Evropska komisija u svojoj tehničkoj proceni ocenila da je zemlja spremna za otvaranje Klastera 3, kao i da je Irska i ranije podržavala takvu procenu.

"Evropska unija je u tehničkoj proceni zaključila da je Srbija spremna za otvaranje Klastera 3. Irska je i ranije podržavala takvu procenu. Želimo da zemlje koje sprovedu potrebne reforme i ispune kriterijume budu prepoznate i da im se omogući da nastave napred u procesu pristupanja," rekao je on.

Šta je klaster?

Pregovarački klaster je pojam koji se koristi u procesu pristupanja Evropskoj uniji i odnosi se na tematski grupisana pregovaračka poglavlja u okviru kojih Srbija, kao kandidat, vodi pregovore sa EU o usklađivanju svog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (acquis communautaire).

Ovakvu metodologiju proširenja za Zapadni Balkan zvanično odobrio Evropski savet u martu 2020. godine. Ključna novina je bila da je formirano šest pregovaračkih klastera koji obuhvataju više pregovaračkih poglavlja.

Istovremeno, ambasador je naglasio da očekivanja Evropske unije od Srbije ostaju ista i da su jasno definisana u godišnjim izveštajima Evropske komisije, posebno kada je reč o vladavini prava, slobodi medija, jačanju demokratskih institucija i sprovođenju reformi.

COREPER je mesto na kojem se vidi postoji li konsenzus

Pre nego što odluka dođe pred ministre ili bude formalno potvrđena, o njoj raspravljaju stalni predstavnici država članica pri Evropskoj uniji, okupljeni u okviru COREPER-a.

Na tom nivou postaje jasno da li među državama članicama postoji politički konsenzus. Ukoliko jedna ili više država izrazi protivljenje, predsedništvo najčešće nastavlja diplomatske konsultacije umesto da pitanje uputi na formalno usvajanje.

Upravo se to dogodilo i u slučaju Klastera 3, uprkos pozitivnoj preporuci Evropske komisije, među državama članicama nije postignuta jednoglasnost.

Konačnu odluku donosi Savet EU

Za otvaranje bilo kog pregovaračkog klastera potrebna je jednoglasna odluka država članica u Savetu Evropske unije.

To znači da nije dovoljna većina glasova. Sve države članice moraju da podrže zajedničku odluku, a protivljenje i jedne države dovoljno je da se postupak zaustavi dok se ne pronađe politički dogovor.

Zbog toga se u politici proširenja često pravi razlika između pozitivne procene Evropske komisije i političke odluke država članica.

Međuvladina konferencija formalizuje odluku

Tek nakon što države članice jednoglasno usvoje zajedničku pregovaračku poziciju organizuje se Međuvladina konferencija između Evropske unije i Srbije.

Na toj konferenciji otvaranje klastera postaje zvanično.

Drugim rečima, Međuvladina konferencija nije mesto na kojem se odlučuje da li će klaster biti otvoren, već predstavlja formalni završetak postupka koji su prethodno odobrile države članice.

Šta se sada dešava?

Činjenica da Klaster 3 nije otvoren ne znači da je proces zaustavljen niti da je Srbija dobila nove formalne uslove za nastavak pregovora.

Evropska komisija nastavlja da prati sprovođenje reformi i može da ostane pri stavu da su uslovi za otvaranje Klastera 3 ispunjeni.

sastanak evropskih zvaničnika u zgradi Evropske komisije u Briselu
The European Commission Foto: Christophe Licoppe/European Commission

Istovremeno, irsko predsedništvo Saveta EU nastavlja konsultacije sa državama članicama kako bi utvrdilo postoji li mogućnost da se postigne konsenzus. Paralelno sa tim, Srbija može da nastavi reforme i političke razgovore sa državama koje imaju rezerve prema otvaranju klastera.

Ukoliko predsedništvo proceni da je došlo do pomaka ili da su se političke okolnosti promenile, pitanje može ponovo da bude stavljeno na dnevni red COREPER-a, a zatim i Saveta EU.

Za to nije neophodno da Evropska komisija prolazi kroz potpuno novu proceduru davanja preporuke, osim ukoliko u međuvremenu ne nastupe okolnosti koje zahtevaju novu ili ažuriranu procenu.

Ovo mimoilaženje stavova nije prvi takav slučaj

Situacija u kojoj Evropska komisija preporuči određeni korak u pregovorima, a države članice ne postignu saglasnost, nije presedan u politici proširenja Evropske unije.

Takvi slučajevi dešavali su se i ranije, kako u pregovorima Srbije, tako i drugih država kandidata.

To pokazuje jednu od ključnih karakteristika procesa proširenja, da Evropska komisija vodi tehnički deo pregovora i ocenjuje napredak kandidata, ali države članice zadržavaju konačnu političku odgovornost za svaku odluku o daljem toku pristupnog procesa. Zato preporuka Komisije predstavlja važan signal da je, prema njenoj proceni, država ostvarila dovoljan napredak, ali tek jednoglasna odluka država članica omogućava da taj napredak bude pretočen u konkretan korak na evropskom putu.

(EUpravo zato.rs)