Kako kaže jedna portugalska izreka: "U početku deluje čudno, a onda ti se uvuče pod kožu." Slično je i kada prvi put čujete za projekat koji ljudsku kosu pretvara u barijeru za filtriranje nafte i plastike iz mora.
Tehnologija se već koristi u nekim drugim zemljama, poput Čilea i Sjedinjenih Američkih Država, a upravo je ona inspirisala Marijanu Robran, osnivačicu nevladine organizacije Fiotrar, da pokrene i razvije ovaj projekat u Brazilu.
Prva testiranja sprovedena su u zalivu Enseada de Bom Jesus, na obali zaliva Guanabara u saveznoj državi Rio de Žaneiro, gde je već postojala plutajuća barijera za zadržavanje otpada.
"Ovi filteri pričvršćuju se za narandžastu plutajuću barijeru koja zadržava otpad, a mi je koristimo kao oslonac za Fiotrarovu barijeru", objašnjava Ana Beatriz Gonsalves, inženjerka zaštite životne sredine zadužena za nedeljno održavanje novih barijera.
Tako se danas u zalivu Guanabara, umesto malih čamaca čije posade bacaju mreže kako bi uhvatile ribu, sve češće mogu videti svojevrsni cilindri ispunjeni kosom, poznati i kao "ćebad", koji se postavljaju u vodu i formiraju barijeru za zadržavanje nafte, biodizela i drugih zagađujućih materija.
Barijere mogu da ostanu u moru do četiri meseca, tokom kojih sakupljaju zagađivače „sa plovila, iz ilegalnih ispuštanja i drugih izvora kontaminacije", objašnjava hemičarka Karolina Karvaljo.
Projekat je pokrenut u zemlji sa velikim brojem frizerskih salona, što mu daje ogroman potencijal jer je osnovna sirovina praktično neiscrpna.
Oko desetak frizerskih salona donira ošišanu kosu koja ne može da se koristi za izradu perika, a ona se zatim koristi za proizvodnju ovih "ekoloških ćebadi".
Za filtriranje i upijanje nafte može da se koristi i životinjska dlaka.
Marijana Robran nije nova u korišćenju kose za humanitarne i društveno korisne projekte. Ona je još 2013. godine pokrenula projekat "Cabelegria", čiji je cilj bio da se od donirane kose izrađuju perike za obolele od raka.
Izlivanje nafte ugrožava ribarstvo
Zbog intenzivnog pomorskog saobraćaja i brojnih brodova koji neprestano ulaze i izlaze iz zaliva, Guanabara se već decenijama suočava sa različitim vrstama zagađenja. Zbog toga je izabran kao jedna od lokacija za testiranje ovog projekta.
U razgovoru za AP, lokalni ribar Seržo Karvaljo opisao je ozbiljan problem sa zagađenjem sa kojim se suočava ovo područje.
"Kada izađemo da pecamo mrežama, nailazimo na brojna izlivanja nafte koja nam otežavaju posao. Nafta ostaje na površini, ali utiče na sve do dubine od oko metar i po. Ribe nestaju", kaže on.
Ribarska zajednica, ali i sve ekološke organizacije uključene u projekat, nadaju se da će barijere napravljene od ljudske kose pomoći u obnovi ekosistema i doprineti smanjenju zagađenja u zalivu.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)
