Evropa se sprema za još jedno pakleno leto, a Nemačka i nordijske zemlje će već ove nedelje zabeležiti neobično visoke temperature.

Na mukama su i organizatori Olimpijskih igara u Parizu jer su zabrinuti za zdravlje sportista.

Španija je objavila mapu koja prognozira nove toplotne talase, a gradovi širom kontinenta pokušavaju da se prilagode na vrućinu.

Podsetimo, već 11 meseci zaredom beležimo rekordne temperature, a i površinske temperature okeana u Severnom Atlantiku su bile najviše u poslednjih 40 godina.

Da li će i ovo leto biti neuobičajeno toplo u Evropi?

Kada je reč o toplotnim talasima i vremenskim ekstremima, niko nema kristalnu kuglu. Ipak, neki raniji obrasci bi mogli da pruže odgovore.

"Veoma je teško tačno predvideti kakvo će vreme biti u narednim danima, a kamoli mesecima", rekla je meteorolog Tamsin Grin za Euronews.

Meteorolozi, pak, mogu da gledaju vremenske modele i podatke za generalne trendove, uključujući prosečne mesečne temperature. Trenutno, izgleda da će jun, jul i avgust biti više od proseka.

Osim toga, vremenski uslovi se razlikuju od područja do područja, pa je i zbog toga teško zaključiti kakvo će biti leto.

Grinova smatra da bi "vrele tačke" mogle da budu na jugu i istoku Evrope.

Zapadna Evropa bi mogla da zabeleži prosečne padavine u junu, ali će na istoku biti suvlje. Pretpostavlja se da će avgust biti sušniji.

Šta utiče na vreme u Evropi?

Različiti faktori utiču na vreme u Evropi. Svet se trenutno nalazi u tranzicionom periodu između klimatskih fenomena El Ninja i El Ninje.

Znak apoteke pokazuje da je u Francuskoj u leto 2023. izmereno 46 stepeni
Adrien Fillon / Zuma Press / Profimedia 

Posledice El Ninja se i dalje osećaju, ali se očekuje da bi sada trebalo da ostanemo u neutralnoj fazi.

"Poslednjih meseci su temperature vazduha i okeanske temperature i dalje astronomski visoke", dodala je.

Evropa se brže zagreva od ostatka sveta

Jedan faktor koji igra veliku ulogu u zagrevanju Evrope su klimatske promene koje doprinose tome da imamo sve toplija leta.

"To je nešto što ne možemo da ignorišemo jer se stalno obaraju temperaturni rekordi. Poslednjih 10 godina je bilo i 10 najtoplijih, a većina zagrevanja se odigrava u Evropi", rekla je Grinova.

Evropa se dvostruko brže zagreva od globalnog proseka od 1991. godine, a stručnjaci upozoravaju da mora da se učini više kako bi se smanjile emisije štetnih gasova i kako bismo se udaljili od fosilnih goriva.

(EUpravo Zato/Euronews)