Naši gradovi su zagađeni i pretrpani, ali sadnja drveća u urbanim sredinama može obogatiti biodiverzitet i stvoriti staništa za divlje životinje, obezbeđujući tako održivu budućnost.
Tiha transformacija je u toku – u mnogim gradovima, između prometnih ulica, parkova i tržnih centara, niču mikrošume, vraćajući prirodu u urbano jezgro.
Mikrošume, male površine gusto zasađenog šumskog drveća, sade se širom sveta, od Londona do Los Anđelesa.
Šta su mikrošume i kako mogu učiniti metropole boljim mestima za život?
Prema Izveštaju UN-a o stanju svetskih šuma iz 2020. godine, više od 420 miliona hektara šuma izgubljeno je od 1990. godine.
S obzirom na to da više od 85 odsto globalne populacije živi u urbanim sredinama, mikrošume u gradovima predstavljaju ključnu priliku za borbu protiv krčenja šuma.
Tehnika Mijavakijevih šuma, koju je razvio japanski botaničar i stručnjak za ekologiju biljaka profesor Akira Mijavaki 1970-ih godina, inspirisala je stvaranje mikrošuma širom sveta.
Ove raznovrsne, organske male šume mogu se saditi na površinama od samo devet kvadratnih metara, koristeći isključivo autohtone vrste koje prirodno rastu u datom području. Rastu i do deset puta brže od monokulturnih šuma, dostižući zrelost za samo dve do tri decenije.
Od početka Mijavakijevog rada, zasađeno je više od 280 mikrošuma.
Njihove parcele, koje sadrže 600 stabala, mogu privući više od 500 životinjskih i biljnih vrsta u prve tri godine. Lokacije uključuju sportske terene i parkove u Haringeju, severnom delu Londona.
U međuvremenu, "SUGi", program sadnje drveća posvećen obnavljanju biodiverziteta i vraćanju autohtonih vrsta, stvorio je 230 "džepnih šuma" u 52 grada širom sveta, od Tuluza u Francuskoj, do Svetog Đorđa u Rumuniji i Madrida u Španiji.
Kako mikrošume doprinose životnoj sredini?
U zagađenim urbanim sredinama, mikrošume mogu pomoći u obnavljanju kvaliteta zemljišta, vode i vazduha, navodi Woodland Trust.
Njihova mala površina omogućava sadnju u ograničenim urbanim prostorima, često na zapuštenim lokacijama poput školskih igrališta, grobalja ili okoline metro stanica. Takođe mogu smanjiti uticaj obilnih padavina i pomoći u održavanju nižih temperatura u gradovima.
Mikrošume stvaraju staništa za divlje životinje, poput kosa ili ježeva. Kada se sade u slojevima, omogućavaju razvoj biljne zajednice manjih grmova i biljaka, čineći mikrošume samoodrživim za tri do pet godina.
"Naše džepne šume nude bezbroj prednosti," kaže Elise Van Midelem, osnivač i izvršni direktor Sugija.
"Možda najvažnije, one podržavaju dobrobit zajednica. Interakcija s prirodom smanjuje stres i poboljšava mentalno zdravlje, uključujući simptome anksioznosti i depresije. Ljudi ih koriste za predah, čitanje knjiga ili jednostavno uživanje u prirodi. One postaju mesta za ples, učenje, diskusiju i razonodu, a samoodržive su nakon 2–3 godine."
Van Midelem ističe i pozitivan uticaj na decu i mlade:
"Do sada je 140 naših džepnih šuma zasađeno u školama, što je obuhvatilo skoro 80.000 dece. Učešće u sadnji daje deci priliku da se povežu s prirodom i vide konkretne rezultate svojih akcija. Ako želimo da zaštitimo prirodu, moramo razviti osećaj povezanosti s njom."
Koji su izazovi sadnje u urbanim sredinama?
Iako mikrošume donose brojne koristi, njihov uzgoj u gradovima ima izazove.
Izloženost zagađivačima, visokim temperaturama i suši može ograničiti dubinu korena i povećati rizik od bolesti, navodi Cities4Forests, globalni savez za promovisanje zelenila u gradovima.
Van Midelem naglašava i važnost uključivanja lokalne zajednice:
"Neophodno je dobiti podršku i odobrenje lokalnih stanovnika. Bez njihovog učešća, sadnja nije moguća. Međutim, nijedan izazov nije nepremostiv."
Uprkos poteškoćama, mikrošume imaju potencijal da smanje zagađenje u gradovima i učine ih prijatnijim mestima za život.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)
