Krajem jula je u Jadranskom moru zabeležen neuobičajen porast seizmičke aktivnosti: 42 zemljotresa u samo 24 sata, pri čemu je najjači bio 3,7 stepena jačine.
Iako su svi potresi bili slabog intenziteta i nije bilo prijavljene štete, iznenadna serija privukla je pažnju geologa i službi civilne zaštite.
Jadran se nalazi duž aktivne granice između afričke i evroazijske tektonske ploče, što ga čini podložnim zemljotresima niskog do umerenog intenziteta. Međutim, ovako koncentrisan niz potresa ukazuje na moguće nagomilavanje tenzija u sistemu raseda.
Ovaj događaj ponovo je otvorio pitanje otpornosti infrastrukture u priobalnim oblastima i pokrenuo raspravu o tome da li se seizmički rizik dovoljno ozbiljno uzima u obzir u urbanističkom planiranju i regionalnoj saradnji u reagovanju na katastrofe, prenosi portal Connecting Region.
Jadranska mikroploča
Inače, Jadranska mikroploča je mala tektonska ploča koja se u geološkom razdoblju Krede odvojila od Afričke.
Ona se u dalekoj prošlosti sudarila s Evroazijskom pločom, a i dalje se kreće nezavisno od nje u smeru severoistoka s tim da se takođe pomalo okreće u smeru suprotnom od kazaljke na satu. Istraživanja pokazuju da se Jadranska ploča podvlači pod Evroazijsku u području Apenina, Alpa i Dinarida. Ovo podvlačenje je, između ostalog, odgovorno i za postojanje vulkana u južnoj Italiji.
U tom sudaranju s Evroazijskom pločom nastali su brojni planinski lanci kao što su Dinaridi i Alpi. Na njoj se nalaze veliki delovi Italije i Hrvatske, uključujući jugoistočni deo Apeninskog poluostrva (Apuliju), Istru, dolinu reke Po i veliki deo Jadranskog mora.
Jesu li u Jadranu mogući cunamiji?
Postoje neka istraživanja u sedimentima na italijanskoj strani Jadrana koja su pokazala da su se u istoriji u Jadranu nakon potresa znali formirati cunamiji, ali nikada nisu bili naročito veliki.
"Italijanska obala je položenija od hrvatske pa je tamo lakše videti prodore morske vode dublje u kopno. No, teško je reći o kojim tačno poremećajima se tu radi i vrlo ih je teško vezati za potrese. Postoje neki zapisi iz kojih bi se moglo zaključiti da je i dubrovački potres u 17. veku uzrokovao cunami. Ipak, nije jasno je li to stvarno bio cunami ili neka druga popratna pojava vezana za zemljotres. Potres takve snage zasigurno može uzrokovati cunami, ali bi on bio relativno mali zbog relativno male dubine Jadrana i relativno malih dimenzija raseda", preneo je Index.hr pre nekoliko godina reči Josipa Stipčevića, doktora geofizike i seizmologije.
(EUpravo zato)
