U Nemačkoj, sve je veći pritisak na penzioni sistem zbog masovnog odlaska generacije "bejbi-bumera" u penziju.

Danas na jednog penzionera dolazi samo 1,8 zaposlenih, dok je 1960-ih šestoro radilo za jednog. Takav model, zasnovan na takozvanom "generacijskom ugovoru", sve je teže održiv.

U pitanju je sistem u kojem radno sposobna populacija finansira penzionere. Međutim, pad nataliteta i produžetak životnog veka stvorili su jaz koji se sve teže zatvara.

Nemačka je već sada primorana da iz državnog budžeta dotira penzioni fond sa čak 100 milijardi evra godišnje.

Sve manje radnika, sve više penzionera

Demografske prognoze nisu ohrabrujuće, a do 2039. godine trećina sadašnjih radnika odlazi u penziju, dok nove generacije ne mogu brojčano da ih zamene. Time raste pritisak na sve socijalne sisteme, a posebno na penzije.

Zaposleni i poslodavci već plaćaju značajne doprinose, a očekuje se dalji rast, što može ugroziti konkurentnost nemačke privrede i oterati stručnjake u druge zemlje.

Predlozi za reformu izazivaju podele

Nemačka vlada je najavila da će naredne godine formirati komisiju za izradu sveobuhvatne penzione reforme. U međuvremenu, naučnici iz Instituta DIW predlažu uvođenje posebnog "solidarnog doprinosa" za imućnije penzionere iz generacije bejbi-bumera - dodatni porez od 10% na prihode iznad 1.000 evra mesečno.

Cilj je da se teret ne prebaci isključivo na mlađe generacije koje već teško izdržavaju postojeće doprinose. Međutim, ovaj predlog izazvao je brojne kritike, posebno među političarima i sindikatima, jer bi retroaktivno zadirao u planirane prihode građana koji su već otišli u penziju.

Šta kažu evropski primeri?

U poređenju sa Nemačkom, neke druge evropske zemlje imaju efikasnije modele.

U Austriji, skoro svi zaposleni uplaćuju doprinose, i to po većoj stopi (22%), dok Holandija kombinuje osnovnu državnu penziju i dodatne štedne modele kroz radne odnose.

I dok su u Nemačkoj pojedine grupe, poput državnih službenika i privatnika, izuzete iz obaveznih uplata, u drugim zemljama sistem je širi i solidarniji.

(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)