Kvalitetna sirkova metla je proizvod koji ne gubi vrednost, smatra Karl Gašparovski, jedan od brojnih proizvođača iz Selenče, koja se smatra centrom metlarske proizvodnje u Srbiji.
Njegovi proizvodi su privukli pažnju na nedavno održanom Mostarskom sajmu privrede.
"U pitanju je 100% domaći proizvod. Sirovinu, sirak, nabavljamo od poljoprivrednika sa severa Vojvodine gde ga i dalje uzgajaju. Ne kao ranije, ali za sada u dovoljnim količinama", rekao je Gašparovski.
Kako dodaje, dnevno proizvedu oko 1.500 komada različitih metli.
"Ako radimo 25 dana u mesecu, mesečno proizvedemo oko 37.500 komada, a godišnja brojka iznosi neverovatnih 450.000 metli", poručio je za Agroklub.
Najveća potražnja je iz inostranstva, najviše iz Italije, oni su uglavnom i njihovi najveći distributeri po celom svetu.
Italijani su nekada bili najveći proizvođači metle. I dalje je prodaju, ali ne proizvode, jer je proizvodnja skupa, baš kao i radna snaga i sirovina.
Veliki deo proizvodnje je vremenom prebačen u Mađarsku, pojašnjava, ali su i oni ostavili Italijane kao distributere.
"Ceo svet je navikao da kupuje metle od Italijana, to je tako ostalo do dana današnjeg. Sada u stvari mi proizvodimo za Italijane i Mađare koji je distribuiraju dalje. Prodajemo i Nemcima koji je dalje prodaju Švajcarcima, po celom svetu ide naša metla", dodaje.
Saradnja sa kupcima iz Maroka bila je najzahtevnija do sada: "Teška je bila logistika oko prevoza, a to je i najdalje što smo je prodavali".
Ništa ne može da zameni ručni rad
A da bi se došlo do gotovog proizvoda, potrebno je mnogo sati ručnog rada.
"Sirak je zahtevan za proizvodnju, pre svega, mora ručno da se seče. Sada smo pronašli neke mašine koje mogu i mašinski da ga seku, ali seku sa listom, pa taj list opet moramo ručno da skidamo. Kada se osuši, skine mu se seme, klasira se, a zatim se navija na dršku i opet je to ručni proces", objašnjava Gašparovski.
Pojašnjava da imaju mašine na koje ih radnici navijaju, ali svakako mora ručno da se radi.
"Tako isto i šivenje. Stavlja se u mašinu koja prošiva brže nego ručno, ali moraju da rade majstori koji to znaju. Tako da, svaki korak proizvodnje mora da obavi majstor, zanatlija, čovek koji je stručan, da bismo došli do proizvoda koji je upotrebljiv, lep za oko i može da se proda", dodao je.
Metla preživljava sve, uveren je ovaj proizvođač.
"Ne postoji nijedna druga alatka koja bi mogla da je zameni, na primer, da se počiste kamenčići napolju, nešto što je malo grublje. Za unutrašnjost imamo robote, ali za čišćenje eksterijera ne može, mora metla", priča on i ističe da se koriste čak i na naftnim bušotinama.
"Tamo su ulje i nafta koji ne mogu da se čiste plastičnim metlama. Takve nisu ni ekološki prihvatljive, ni toliko oštre kada se čisti, savijaju se", objasnio je preduzetnik čija se porodica ovim poslom bavi već 50 godina.
"Moja baka je započela proizvodnju, otac je nastavio i uozbiljio čitav proces, a mi idemo dalje", zaključuje Gašparovski.
(EUpravo zato/Agroklub)