Život u velikim svetskim gradovima donosi brojne prednosti i prilike, ali visoki troškovi života mogu biti odlučujući faktor pri odabiru nove destinacije. Prema podacima Numbeo baze za 2025. godinu, koja kombinuje podatke korisnika i informacije iz relevantnih izvora, najskuplji gradovi za život su Njujork i San Francisko, dok se među dvanaest gradova sa najvišim troškovima nalaze samo dva evropska – London i Lisabon.
Prema izveštaju Cost of Living Index 2025, koji je objavila baza podataka Numbeo, život u centru Njujorka može koštati čak 5.639 dolara (5.390 evra) mesečno, uključujući kiriju za jednosoban stan. San Francisko nije mnogo jeftiniji, jer ukupni troškovi dostižu 4.779 dolara (4.568 evra).
Na azijskom kontinentu, Singapur se ističe kao najskuplji grad za život, sa mesečnim troškovima od oko 4.000 dolara (3.824 evra), što je gotovo jednako kao u Londonu, gde prosečni troškovi iznose 4.083 dolara (3.903 evra). Osim Londona, jedini evropski gradovi na listi su dva švajcarska – Cirih i Ženeva, koji zauzimaju treće i četvrto mesto po visini troškova života.
U Čikagu, jednom od najvećih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, prosečni mesečni troškovi za jednu osobu iznose 3.612 dolara (3.453 evra), dok su u Sidneju nešto niži i dostižu 3.275 dolara (3.130 evra). U Lisabonu, glavnom gradu Portugala, ukupni troškovi života su značajno niži i iznose 2.263 dolara (2.163 evra).
U Aziji, pored Singapura, među najskupljim gradovima nalaze se i Tokio, gde život za jednu osobu košta 2.074 dolara (1.982 evra), i Seul, gde troškovi iznose 1.896 dolara (1.812 evra). Šangaj, sa gotovo 30 miliona stanovnika, ima nešto niže troškove, pa je za život u ovom kineskom megagradu potrebno 1.541 dolar (1.473 evra) mesečno.
Najpovoljniji veliki gradovi za život
Najpovoljniji gradovi sa Numbeove liste su Mumbai i Džakarta. U indijskoj poslovnoj prestonici Mumbaiu, prosečni mesečni troškovi za jednu osobu su 1.056 dolara (1.009 evra), dok je u glavnom gradu Indonezije, Džakarti, život još povoljniji i košta 909 dolara (869 evra) mesečno.
Za bolje razumevanje ovih podataka, finansijski stručnjaci često preporučuju pravilo budžetiranja 50-30-20, prema kojem bi 50 odsto prihoda trebalo da ide na osnovne troškove, 30 odsto na lične želje, a 20 odsto na štednju i investicije.
Podaci iz Numbeo izveštaja zasnovani su na kombinaciji korisničkih unosa i informacija prikupljenih iz pouzdanih izvora.
(EUpravo zato/CNBC)