Pristupačno stanovanje je veliki problem za 40 odsto Evropljana, a u gradovima taj udeo raste na 51 odsto.

Procene Evropske komisije kažu da je svake godine potrebno oko 150 milijardi evra dodatnih ulaganja u stanovanje kako bi se odgovorilo na demografske pritiske.

Ulaganja mogu da obezbede dodatne stambene jedinice kroz novu izgradnju, renoviranje i prenamenu postojećih zgrada.

Unapređenje energetske efikasnosti takođe može da pomogne u rešavanju krize pristupačnosti stanovanja, smanjenjem računa za energiju i ublažavanjem pritiska na kućne budžete. Procenjuje se da svaki uloženi evro domaćinstvima donosi uštedu od 12 evra.

Prikupljanje investicija ne podrazumeva samo obezbeđivanje većih finansijskih sredstava.

Pošto postoje teškoće u pristupu finansijskoj podršci i nedovoljno jasne mogućnosti finansiranja, razvoj projekata pristupačnog i održivog stanovanja nailazi na brojne prepreke.

Zbog toga se u Briselu okupilo više od 100 stručnjaka kako bi pronašli načine za mobilizaciju javnih i privatnih ulaganja u stanovanje.

Plenarnim sastankom je zvanično počela sa radom Zajednička radna grupa za finansiranje održivog i pristupačnog stanovanja - novi forum stručnjaka iz javnih institucija, finansijskog sektora i investicionih krugova, čiji je cilj da nastavi raspravu i pripremi praktične alate i rešenja.

Banke ulažu u pristupačno stanovanje

Na sastanku su učestvovali predstavnici Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje su značajno povećale finansiranje pristupačnog i održivog stanovanja i nameravaju da nastave taj trend. Predstavljene su i nacionalne i regionalne promotivne banke, koje su se obavezale da će do 2029. godine zajednički obezbediti 375 milijardi evra investicija u socijalno, pristupačno i održivo stanovanje.

Stanovi u Madridu
Foto: Shuterrstock

U radu su učestvovali i predstavnici organizacije "Efficient Buildings Europe", koja zastupa vodeće kompanije u oblasti energetski efikasnih rešenja, kao i organizacije "Housing Europe", koja predstavlja javni, zadružni i socijalni sektor stanovanja. Među ostalim učesnicima bili su finansijski i stambeni savetnici, konsultantske kuće, istraživačke organizacije, predstavnici industrije i nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine.

Šta su zaključci sastanka?

Tokom sastanka naglašena je potreba za bližom saradnjom finansijskog sektora, sektora stanovanja i stručnjaka za energetsku efikasnost, kako bi se mobilisale investicije i razvila praktična rešenja koja će projektima pristupačnog i održivog stanovanja omogućiti pristup potrebnim finansijskim sredstvima.

Stručnjaci su se saglasili da zajednički rade na razvoju modela finansiranja koji kombinuju bespovratna sredstva sa garancijama, vlasničkim kapitalom i dugoročnim kapitalom koji omogućava strpljivo ulaganje i čiji ulagači ne očekuju brz povraćaj sredstava.

Zgrada Evropskog saveta u Briselu
Foto: FRANCOIS LENOIR/European Union

Cilj je pronalaženje rešenja koja će omogućiti objedinjavanje manjih projekata i usmeravanje finansiranja ka zadrugama, stambenim zajednicama koje zajednički upravljaju zemljištem, studentima, starijim osobama i zaposlenima u ključnim delatnostima.

Grupa će se baviti i načinima za obezbeđivanje sredstava za inovacije u građevinskom sektoru, na primer za modularnu gradnju i izgradnju objekata van gradilišta. Na kraju, učesnici su razgovarali o pojednostavljivanju i ubrzavanju procesa finansiranja kroz njegovu digitalizaciju.

(EUpravo zato/Europa.eu)