Evropska komisija razmatra izmene postojećih pravila kako bi Unija dobila efikasniji način za uvođenje ekonomskih i trgovinskih protivmera u situacijama kada su ugroženi njeni interesi.

Jedna od opcija je proširenje Pravilnika o sprovođenju trgovinskih mera, koji već omogućava EU da reaguje kada se trgovinski sporovi blokiraju u žalbenom telu Svetske trgovinske organizacije (STO).

Ovaj mehanizam poslednji put je izmenjen 2021. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države blokirale imenovanje novih sudija, čime je praktično zaustavljen rad žalbenog tela.

Međutim, Brisel sada želi da proširi njegovu primenu i omogući reagovanje i na druge ozbiljne ekonomske pretnje.

Francuska i Nemačka traže odlučniji odgovor

Inicijativa je dobila zamah nakon što su Francuska i Nemačka prošlog meseca predložile uspostavljanje novog instrumenta pod nazivom "drugi udar" (second strike). Njegova svrha bila bi da Evropskoj uniji omogući brže uzvraćanje na ekonomske poteze država koje ugrožavaju evropsku privredu.

Ipak, u Briselu razmatraju i drugačije ime za ovaj mehanizam, jer žele da izbegnu asocijacije na terminologiju povezanu sa nuklearnim oružjem.

Podrška ovakvom pristupu raste među članicama EU, naročito zbog sve izraženijeg trgovinskog deficita sa Kinom. Evropski lideri su na oktobarskom samitu zatražili od Evropske komisije da bez odlaganja pripremi nove mere za smanjenje trgovinskih neravnoteža.

Prema predlogu Pariza i Berlina, Evropska komisija dobila bi veća ovlašćenja za pokretanje protivmera, dok bi države članice morale da obezbede kvalifikovanu većinu ukoliko žele da spreče njihovu primenu.

Novi mehanizam mogao bi da bude jednostavniji od trgovinske "bazuke"

Jedna od ključnih razlika u odnosu na postojeći instrument EU protiv ekonomske prinude, poznat kao trgovinska "bazuka", odnosi se na proceduru odlučivanja.

Za aktiviranje postojećeg mehanizma potrebna je podrška najmanje 15 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva Unije. Procedura podrazumeva odlučivanje u dve faze - prvo o tome da li je određena država izvršila ekonomsku prinudu, a zatim o merama koje treba preduzeti.

Prema novom predlogu, Evropska komisija mogla bi samostalnije da pokrene protivmere, dok bi kvalifikovana većina bila potrebna za njihovo blokiranje.

Novi instrument trebalo bi da bude deo šireg paketa trgovinskih zaštitnih mera, a Evropska komisija planira da zvaničan predlog predstavi 9. decembra.

Brisel i Peking istovremeno pokušavaju da postignu dogovor

Dok razmatra strože trgovinske mere, Evropska unija ne odustaje od pregovora sa Kinom.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič prošlog meseca postigao je dogovor sa Pekingom o ograničavanju godišnjeg uvoza kineskih hibridnih automobila. Sada se slična rešenja razmatraju i za hemijsku industriju i proizvodnju mašina, sektore u kojima evropske kompanije posebno osećaju posledice velikih kineskih proizvodnih kapaciteta.

Nove runde pregovora sa kineskom stranom očekuju se u januaru i martu.

Trgovinska "bazuka" još nijednom nije upotrebljena

Jedan od razloga zbog kojih Brisel traži alternativna rešenja jeste činjenica da postojeći instrument protiv ekonomske prinude, iako je više puta pominjan kao moguć odgovor na pritiske drugih država, do sada nikada nije aktiviran.

Evropski parlament je u januaru zatražio njegovo pokretanje nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio aneksijom Grenlanda, autonomne teritorije Danske. Ipak, Brisel je odlučio da prednost da diplomatskim pregovorima, nakon čega je Tramp ublažio svoje pretnje.

Predsednik Odbora za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta Bernd Lange potvrdio je da se trenutno razmatra više mogućnosti, među kojima su modernizacija postojećeg mehanizma protiv ekonomske prinude i izmene Pravilnika o sprovođenju trgovinskih mera.

Ipak, Lange upozorava da bi proširivanje primene drugog instrumenta moglo da izazove pravne probleme. On je prvobitno osmišljen za sprovođenje odluka Svetske trgovinske organizacije, pa bi njegovo korišćenje za hitno reagovanje na ekonomsku pretnju, bez prethodnog trgovinskog spora pred tom organizacijom, moglo da bude pravno sporno.

Evropska komisija za sada nije želela da komentariše razgovore o mogućem uvođenju novog mehanizma.

(EUpravo zato)