Hiljade građana izašle su na ulice širom Slovačke kako bi izrazile nezadovoljstvo politikom premijera Roberta Fica, koga kritikuju zbog previše bliskih odnosa sa Rusijom, ali i poteza kojima se, prema oceni protivnika vlasti, ugrožavaju građanska prava i slobode.

Protesti su održani 17. novembra, na godišnjicu Baršunaste revolucije iz 1989. godine, koja je dovela do pada komunizma u tadašnjoj Čehoslovačkoj.

Demonstracije su usledile samo nedelju dana nakon što je slovački parlament odbacio važan predlog izmene Krivičnog zakonika koji je predložila vlada. Koalicija Roberta Fica u međuvremenu je izgubila parlamentarnu većinu, zbog čega su sve glasniji zahtevi za raspisivanje vanrednih izbora.

Fico, koji je tokom više od dve decenije čak četiri puta obavljao funkciju premijera Slovačke, suočava se sa nizom protesta otkako se 2023. godine vratio na vlast.

Prema procenama lidera opozicione stranke Progresivna Slovačka, oko 25.000 ljudi okupilo se u centru Bratislave. Demonstranti su nosili transparente sa porukama poput: "Beži, Fico, beži!"

"Mi smo poslednji u Evropskoj uniji koji pregovaraju sa Rusima. To je sramota", izjavio je za AFP Igor Vico, 74-godišnji lekar.

"Nalazimo se na samom dnu sveta, a ne samo Evrope, i zbog toga sam tužan", dodao je on.

Protesti su održani i u drugim delovima zemlje, uključujući Košice na istoku i Bansku Bistricu u centralnom delu Slovačke.

Bliski odnosi sa Putinom izazivaju nezadovoljstvo

Robert Fico, koji se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i održava bliske odnose sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, tokom aktuelnog mandata više puta je ulazio u sukobe sa Evropskom unijom.

Slovački parlament je prošle godine usvojio ustavne izmene kojima je predviđeno da nacionalno zakonodavstvo ima prednost u odnosu na pravo Evropske unije.

Fico se našao na udaru kritika i zbog nastojanja da poveća kontrolu nad medijima i kulturnim sektorom, kao i zbog poteza koji ograničavaju prava LGBT+ zajednice.

Posebno nezadovoljstvo izazivaju njegovi pokušaji jačanja odnosa sa Moskvom uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu. Među potezima koji su izazvali oštre reakcije izdvaja se i poseta slovačkog ministra spoljnih poslova Juraja Blanara Moskvi u oktobru, gde je učestvovao na sastanku Rusko-slovačke međuvladine komisije.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je odluka slovačke vlade da sednicu posvećenu rezultatima Blanarove posete i produbljivanju saradnje sa Rusijom pomeri sa srede na utorak.

Mladi takođe protiv približavanja Moskvi

Među demonstrantima u Bratislavi bili su i mladi ljudi koji se protive politici vlade prema Rusiji.

Petnaestogodišnji student Jan Duho rekao je za AFP da ne smatra da bi slovačka vlada trebalo da pregovara sa Moskvom.

"Rusija nije partner sa kojim bi trebalo da sarađujemo, jer je napala Ukrajinu", poručio je on.

Podsetimo, Čehoslovačka se 1993. godine mirno podelila na dve nezavisne države -- Češku i Slovačku.

(EUpravo zato)