Unesko je uvrstio hrišćanski manastir u Gazi iz četvrtog veka na svoju listu svetske baštine i listu ugroženih lokacija, kao posledica rata između Izraela i Hamasa.

Odluka o svrstavnju drevnog manastira Svetog Ilariona na Uneskovu listu objavljena je tokom 46. sednice Komiteta za svetsku baštinu Uneska u Nju Delhiju, Indija.

Iako je manastir, takođe poznat kao Tel Um Amer, bio na Uneskovoj probnoj listi svetske baštine od 2012. godine, njegov status je ubrzan uz pomoć hitnih procedura zbog sukoba koji je u toku.

Taj potez, koji je u Nju Delhiju povukao Komitet za svetsku baštinu Uneska, koji nadgleda očuvanje lokacija od istorijske važnosti i vrednosti širom sveta, podstaknut je strahovima od toga kako bi rat mogao da utiče na arheološke ostatke.

Dom prve monaške zajednice

Ostaci manastira se nalaze na obalnim dinama i u maslinjacima nešto južnije od grada Gaze. Oni obuhvataju period od više od četiri veka, od kasnog Rimskog carstva u četvrtom veku nove ere do perioda Omejada (661-750 nove ere), prema neprofitnoj konzervatorskoj organizaciji Svetski fond za spomenike, piše CNN.

 Manastir je osnovao Sveti Ilarion i bio je dom prve monaške zajednice u Svetoj zemlji, prema Unesku.

Njegov položaj na granici Afrike i Azije stavio ga je na trgovački put koji je značio da je manastir napredovao tokom vizantijskog perioda. Takođe je bio centar verske i kulturne razmene između dva kontinenta.

"Karakteriše ga pet uzastopnih crkava, kompleksi kupatila i svetilišta, geometrijski mozaici i prostrana kripta, a ovaj hrišćanski manastir je bio jedan od najvećih na Bliskom istoku", naveo je Svetski fond za spomenike na svojoj veb stranici.

Međutim, nakon zemljotresa u sedmom veku bio je napušten, a otkrili su ga lokalni arheolozi tek 1999. godine.

"U skladu sa odredbama Konvencije, njenih 195 država potpisnica obavezuje se da izbegavaju preduzimanje bilo kakvih namernih mera koje bi mogle prouzrokovati direktnu ili indirektnu štetu ovom lokalitetu, koji je sada upisan na Listu svetske baštine”, saopštili su iz Uneska.

Organizacija je objasnila da je uvrštavanje na listu opasnosti automatski otvorilo vrata za tehničku i finansijsku pomoć za lokaciju, a ako je potrebno i pomoć u njenom obnavljanju.

(JA/EUpravo zato)