- Monika Komas poručuje da Kreativna Evropa povezuje ljude i organizacije kroz kulturnu saradnju i razmenu iskustava. Program je otvoren i za Srbiju, uz podršku projektima u kulturi, medijima i međusektorskoj saradnji.
- Poseban fokus događaja u Beogradu biće na iskustvima Španije i Portugala i na tome kako ona mogu da pomognu kulturnom sektoru Srbije. Organizacije iz Srbije mogu da traže partnere kroz mrežu Kreativne Evrope i alat za povezivanje.
"Učešćem u programima Evropske unije, a posebno u programu Kreativna Evropa, učimo jedni o drugima, upoznajemo kulturu drugih zemalja sa kojima inače možda ne bismo imali priliku da se susretnemo. Možda nikada ne bismo sarađivali sa nekom organizacijom iz Srbije, na primer, jer je ona tako daleko od nas. Kreativna Evropa ujedinjuje različite ljude iz veoma različitih sredina tako da oni zajednički mogu da se suoče sa određenim pitanjima ili iskoriste kulturne mogućnosti i prilike koje im se pružaju. Tako mogu zajedno da se razvijaju", poručila je za EUpravo zato Monika Komas, rukovoditeljka Deska Kreativna Evropa iz Španije.
Ona će danas biti gošća na događaju u Evropskoj kući u Beogradu, povodom 40 godina pridruživanja Španije i Portugala EU, a zajedno sa koleginicom Sarom Mašado iz Portugala predstaviće značaj pomenutih programa u razvoju kulturnih organizacija. Poseban fokus će biti na tome kako iskustva Španije i Portugala mogu biti korisni za kulturni sektor Srbije i koje mogućnosti postoje za buduću saradnju.
Sa gospođom Komas smo razgovarali o kulturnoj saradnji između evropskih zemalja, ali i tome kako bi svet izgledao kada bi se više ulagalo u kulturu.
Šta je Kreativna Evropa i koja je najveća prednost ovog programa?
Kako objašnjava naša sagovornica, Evropska komisija i Evropska unija imaju više od 50 programa finansiranja namenjenih državama članicama EU, ali i zemljama kandidatima, među kojima su i države Zapadnog Balkana. Svaki od programa je namenjen određenom sektoru, a Kreativna Evropa je fokusiran na finansijsku podršku kulturi i kreativnim industrijama.
Da bi ostvarile svoje ideje, organizacije uglavnom biraju partnere iz susedstva jer su geografski blizu, bolje se poznaju i sporazumevaju, ali je cilj da se ode i korak dalje.
"Španija tradicionalno najviše sarađuje sa Portugalijom, Italijom, Francuskom i Grčkom, odnosno sa zemljama mediteranskog područja. Međutim, i Evropska komisija i Španija žele da podstaknu razmenu i partnerstva sa zemljama koje se nalaze na drugom kraju EU. Kada se sa njima povežete, imate priliku da više učite i napredujete, jer upoznajete nove metodologije i tehnike i razmenjujete iskustva iz svoje oblasti. To je jedan od razloga zbog kojih sam i ja ovde - želim da promovišem takvu saradnju. Zašto bismo se određenim pitanjima bavili samo u Španiji, kada možemo zajedno sa Srbijom? Sigurna sam da se i vi suočavate sa istim problemima, da imate drugačija rešenja ili iskustva koja možemo da razmenimo. To je suština programa finansiranja EU, a posebno programa Kreativna Evropa, izgradnja veza između ljudi, kako bismo postali snažniji i unapredili naše kulturne sektore i kulturne identitete, kao i izgradili demokratičnije, inkluzivnije i ravnopravnije društvo", navela je.
Na koji način organizacije iz Srbije mogu da pronađu partnere iz Španije?
Organizacije iz Španije su već u nekoliko navrata tražile partnere, a održano je nekoliko radionica kada su uspostavljeni određeni kontakti. Pored toga, kancelarije međusobno sarađuju u okviru mreže Kreativne Evrope.
"Mi smo, na neki način, velika porodica. Trudim se da sarađujem sa kolegama iz Srbije i da organizujemo događaje za povezivanje. Imamo i alat za pronalaženje partnera i na taj način razmenjujemo informacije", rekla je Komas.
Na pitanje u kojim oblastima postoji najveći potencijal za saradnju Španije i Srbije, odgovorila je: "Mislim da je to moguće u bilo kojoj oblasti kulture. Znam da je Srbija veoma aktivna u oblasti književnosti, to bi mogla da bude dobra oblast za istraživanje i saradnju. Međutim, s obzirom na to da su pozivi za finansiranje veoma široko postavljeni i fleksibilni, saradnja je moguća u bilo kojoj oblasti gde se razvija nova metodologija rada ili se usvajaju dobre prakse, bilo da je reč o izvođačkim umetnostima, muzici, dizajnu ili arhitekturi. Svaka ideja koja podrazumeva nešto novo, neki drugačiji pristup ili metod rada, mogla bi da bude dobra osnova za projekat".
Kada je reč o projektima koji se sprovode u njenoj zemlji, poslednjih godina se primećuje porast ideja koje kroz kulturu žele da podstaknu promene u društvu.
"Bilo da se radi o pozorištu, muzici, festivalima ili plesu, projekti su osmišljeni kako bi se nadovezali na demokratske i evropske vrednosti i kako bi kultura bila mnogo dostupnija široj publici, unapredila rodnu ravnopravnost i osnažila žene u određenim oblastima. Takođe, primećujemo porast broja projekata koji koriste kulturu kako bi unapredili blagostanje ljudi, uključujući i rešavanje određenih problema mentalnog zdravlja, koji predstavljaju izazov u našem društvu. I kultura može da pomogne u njihovom prevazilaženju. Uočavamo da se projekti menjaju u skladu sa promenama i izazovima sa kojima se naše društvo suočava", napomenula je naša sagovornica i pomenula nekoliko poduhvata Kreativne Evrope koji su na nju u prethodnom periodu ostavili poseban utisak.
"Jedan od njih me je posebno impresionirao, jer iza njega stoji veoma mala organizacija sačinjena od samo dve osobe, sa sedištem u malom mestu na severu Španije, koje se suočava sa depopulacijom. Reč je o udaljenom, ruralnom području. Te dve osobe sarađuju sa partnerima iz još nekoliko zemalja, među kojima su Grčka i Poljska, a ukupno ih je četiri. Zajedno nastoje da podstaknu razvoj kulturnog nasleđa i tradicije kako bi uneli inovacije u ruralna područja. Partneri će razmenjivati dobre prakse i organizovati umetničke događaje. Istraživaće i kako se mogu očuvati kulturne tradicije i nasleđa koji nisu dovoljno vidljivi u tim sredinama. To je jedan od projekata koji smo predstavili prošle nedelje, a prošle godine smo, recimo, pratili jedan čija je glavna tema bila pristupačnost. Njihov cilj je bio da se osmisle pristupačnije umetničke predstave, ne samo za publiku već i za same umetnike. Još jedan projekat koji je koordinisala španski desk bio je usmeren na osnaživanje mladih žena iz različitih zemalja, koje žive u regionima i područjima u kojima su u riziku da budu isključene iz društva. One su pripremile pozorišnu predstavu, koju sam prošlog vikenda gledala u Barseloni. Cilj je bio osnaživanje žena. U završnoj predstavi nastupila je grupa mladih žena koje su govorile su o različitim problemima sa kojima se suočavaju kao što su anoreksija, diskriminacija, integracija, migracija ili druge prepreke na koje nailaze samo zato što su žene. Ipak, veoma je teško izdvojiti samo jedan projekat. Svaki od njih ima određeni potencijal, društveni značaj i snagu. Zaista smo impresionirani svim projektima i idejama", istakla je.
Kako Kreativna Evropa pomaže kulturnim radnicima, ali i čitavom društvu?
Kao i u mnogim drugim državama, i u Španiji izdvajanja za kulturu nisu na zavidnom nivou.
"Kultura se često posmatra kao neka sporedna aktivnost, nešto što služi za zabavu i čime se bavimo u slobodno vreme. Međutim, kada dođe do raspodele sredstava, sledi borba kulturnih organizacija za finansiranje. Kada se budžeti smanjuju, šta se prvo ukida? Sredstva za kulturu i obrazovanje. A to ne bi trebalo da bude tako, jer znamo da je kultura univerzalni jezik i trebalo bi da situacija bude sasvim suprotna. I plate u toj oblasti nisu naročito visoke, pa se te organizacije suočavaju sa finansijskim poteškoćama. Kad god razgovaramo sa onima koji su dobili sredstva, veoma su zahvalni što su imali priliku da dobiju takvu podršku. Zahvaljujući sredstvima iz programa Kreativna Evropa mogu da realizuju i primenjuju projekte koji imaju ogroman uticaj na stanovništvo, a koje bez te finansijske podrške ne bi uopšte mogli da sprovedu. Kreativna Evropa zaista donosi promene, kako za same organizacije tako i same korisnike. Jedan od uslova koje morate da ispunite da biste dobili ova sredstva jeste da jasno pokažete kakav će uticaj projekat imati i na koji deo stanovništva će se odnositi", poručila je Komas.
(EUpravo zato)