Ako ste nekada primetili velike kamene blokove ispred Etnografskog muzeja u Beogradu, verovatno ne biste pomislili da bi mogli da vam se ukažu i usred dnevne sobe. U pitanju su stećci, srednjovekovni nadgrobni spomenici, koje zahvaljujući posebnoj aplikaciji "Stećakland" i VR tehnologiji možete istraživati "iz prve ruke".

Nešto više podataka nam je pružio dr Uglješa Vojvodić iz Arheološkog instituta koji je napomenuo da šira javnost nije dovoljno upoznata sa stećcima zbog čega je i osmišljeno jedno ovako kreativno rešenje.

"Projekat je malog obima, a sproveden je u okviru programa Kreativna Evropa. Glavna, odnosno vodeća institucija bila je Digi.Ba, udruženje za digitalizaciju i informatizaciju kulturne baštine iz Sarajeva. Mi smo bili zaduženi da odaberemo sadržaj tekstova koji će biti deo projekta, odnosno simbole na stećcima. U 'Stećakland' su bile uključene institucije iz regiona, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koje se bave stećcima kao kulturnim nasleđem. Pokazalo se da oni imaju dobar potencijal za međuregionalnu saradnju i da mogu da se bolje prikažu široj publici", istakao je Vojvodić za EUpravo zato.

Kako je dodao, stećaka ima u čitavom regionu i prilično su nezaštićeni.

"Može se reći da su bili u zapećku istraživanja, jer predstavljaju neku vrstu nedovoljno istraženog kulturnog nasleđa našeg prostora. Njima se često daju pogrešne konotacije iako zapravo predstavljaju nasleđe koje pripada svim narodima u regionu. Zato smo osmislili 'Stećakland', a rezultat projekta je VR aplikacija koja vodi učesnika kroz svet stećaka, mesto u kome oživljavaju simboli sa spomenika", objasnio je naš sagovornik.

Aplikacije omogućavaju da se "čitaju" motivi uklesani u kamenu, od religijskih simbola do scena iz svakodnevnog života, ali i da se istraži njihovo značenje kroz digitalne slojeve interpretacije. Posebno je zanimljivo što korisnici u virtuelnom prostoru mogu da kreiraju sopstveni stećak, koristeći autentične srednjovekovne elemente.

Takođe, prošle godine je odigrana i predstava zahvaljujući Kamernom teatru 55, koja kombinuje savremene VR metode sa glumom na sceni. Dostupna je i AR aplikacija koja se koristi na digitalizovanim lokalitetima.

"U svakoj od zemalja regiona nalazi se nekoliko lokaliteta koji se nalaze na Uneskovoj listi svetske baštine. Na tim nekropolama postavljene su table, tako da posetioci mogu da priđu stećku i na telefonu čitaju informacije o mestu i vremenu njegovog nastanka ili saznaju nešto više o simbolima. To je osnovna ideja. Cilj projekta je da se ljudi upoznaju sa ovim nasleđem i da se lokaliteti bolje zaštite. Možda lokalno stanovništvo i turisti više znaju o tim spomenicima, ali želimo i da drugi obraćaju više pažnje i da ih prepoznaju u slučaju novih otkrića", poručio je Vojvodić.

Uglješa Vojvodić na predstavljanju aplikacije Stećakland u Evropskoj kući u Beogradu
Dr Uglješa Vojvodić na predstavljanju aplikacije Stećakland u Evropskoj kući u Beogradu Foto: EUpravo zato

Stećakland otkriva tri nekropole

Kada su arheolozi Arheološkog instituta birali najupečatljivije stećke iz Srbije koji će se naći u aplikaciji, izbor je pao na tri nekropole, tačnije dve nekropole i dva stećka ispred Etnografskog muzeja u Beogradu, pošto imaju najlepše ornamente. Oni potiču, inače, iz okoline Krupnja, a u Beograd su doneti između dva svetska rata.

Kako se ističe, uslov je bio da se izdvoje nekropole koje odgovaraju projektu, da budu pristupačne i da postoji internet domen na lokalitetu, kako bi se lako preuzeo qr kod.

Odabrana je nekropola u Mramorju kod Perućca, koju ne krase ornamenti, ali su stećci raznovrsnih oblika. Novopazarski stećci ću takođe deo aplikacije.

Sve ove srednjovekovne spomenike možete istraživati uz pomoć aplikacije "Stećakland".

Kako je pomogao program Kreativna Evropa?

Zahvaljujući programu Kreativna Evropa, učesnici projekta su se povezali sa kolegama iz regiona i inostranstva, jer su ovakvi poduhvati uobičajeni u državama članicama Evropske unije.

stećakland002.jpg
Foto: EUpravo zato

"Mi predstavljamo zemlje koje teže ulasku u Evropsku uniju i imamo priliku da sarađujemo sa timovima iz Evrope koji već poseduju mnogo više iskustva u ovakvim projektima. Moja poruka drugima je da treba pokušavati. Ovakva saradnja je moguća i na Balkanu i u inostranstvu. Ona učesnicima projekta daje priliku da nauče nešto novo, a sa druge strane, publika dobija kvalitetan proizvod koji može da oživi kulturno nasleđe i da mu pruži novu sliku o njemu", zaključio je doktor arheologije.

Šta su stećci?

Stećak, kam, biljeg ili mramor, srednjovekovni je nadgrobni spomenik izrađen od velikog kamena, ponekad sa uklesanim slikovnim ukrasima, a ređe i natpisima. Groblja koja sadrže ovakve spomenike (nekropole) u narodu su često nazivana "mramorjem" ili "grčkim grobljem".

Smatra se da je naziv stećak novijeg vremena, najverovatnije izveden iz predstave o "stojećem" kamenu. Nalaze se najvećim delom na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore i Dalmacije, a nastajali su od 12. do samog početka 16. veka.

Ovi spomenici su izvorna pojava našeg naroda (autohtona) u evropskoj kulturnoj baštini, jer se značajno razlikuju od nadgrobnih spomenika susednih naroda.

Stećci su zvanično upisani na listu svetske baštine UNESKO-a. Zaštićene lokacije nalaze se u BiH (20), u Srbiji (3), u Crnoj Gori (3) i u Hrvatskoj (2).

Srbija je, inače, vrlo aktivna u Kreativnoj Evropi, programu kojim EU finansira kulturne aktivnosti širom kontinenta.

stećakland003.jpg
Foto: EUpravo zato

Arheološki institut je jedna od najaktivnijih ustanova, sa dosta realizovanih projekata. Kada se podnose projekti, među prioritetima su "zelena" kultura, inkluzija i digitilzacija kulturnog nasleđa kako bi umetnički sadržaji bili dostupni široj zajednici, a "Stećakland" ispunjava sve uslove.

Ovakva saradnja naučnika doprinosi i decentralizaciji, pa ustanove i istraživači iz raznih krajeva Srbije imaju priliku da jačaju svoj rad. Otvaraju se nove mogućnosti za istraživanja, razvija se međunarodna saradnja i razmenjuju se iskustva.

(EUpravo zato)