Evropski savet sastaje se u danas u Briselu kako bi razmatrao teme odbrane, migracija, bezbednosti, ekonomije i podrške Ukrajini., a čekuje se da će šefovi država i vlada EU podržati ulazak Bugarske u evrozonu od 1. januara naredne godine.

Bugarski premijer Rosen Željazkov takođe će učestvovati na sastanku Evropskog saveta, koji će se nastaviti i u petak, saopštila je pres-služba Saveta ministara.

Bugarska će od januara 2026. godine postati 21. članica Evropske unije koja uvodi evro kao zvaničnu valutu. Nakon što je Evropska centralna banka objavila da su bugarski makroekonomski pokazatelji u skladu sa zahtevima evrozone, otvoren je put da Bugarska uvede evro od 1. januara naredne godine. Ostalo je da konačnu odluku donesu ministri finansija evrozone u julu, kada se očekuje usvajanje tri ključna pravna akta, nakon konsultacija sa Evropskim parlamentom i Evropskom centralnom bankom. Ovi akti omogućiće Bugarskoj da i formalno uvede evro od 1. januara 2026. godine.

Prema pravilima EU, članice su u obavezi da uvedu evro kada ispune tzv. konvergencione kriterijume – set ekonomskih uslova koji uključuju stabilne cene, održive javne finansije, stabilne kamatne stope i devizni kurs. Zemlje koje se ne pridržavaju ovih pravila ili ih svesno ne ispunjavaju – poput Švedske, Češke i Mađarske – ostaju van evrozone iz političkih ili ekonomskih razloga. S druge strane, Bugarska je, uz podršku Evropske centralne banke, uspela da ispuni sve tehničke uslove.

Šta je sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana?

Ulazak Bugarske u evrozonu nije samo ekonomska vest, već i politički signal – da je proširenje i dalje živo, ali uz jasne uslove, što je otvorilo pitanje kada će zemlje Zapadnog Balkana postati deo evrozone. Iako nijedna od pomenutih zemalja još nije članica EU, neke već koriste evro, ali bez formalnog sporazuma sa Briselom. Crna Gora ga je uvela jednostrano još početkom 2000-ih, nakon što je ranije koristila nemačku marku, dok je tzv. Kosovo uvođenje evra sproveo uz tehničku pomoć ECB.

Ipak, formalno članstvo u evrozoni zahteva punopravno članstvo u EU. Među zemljama kandidatima, Crna Gora je najnaprednija, ali i dalje daleko od ispunjenja svih uslova. Rumunija, jedina članica EU koja iskreno teži evru, planira da 2026. uđe u "ERM II" – tzv. "čekaonicu za evro", gde valuta mora ostati stabilna dve godine pre zvaničnog uvođenja. U najboljem slučaju, to bi značilo da Rumunija može uvesti evro tek 2029. godine.

(EUpravo zato.rs)