U okviru događaja "Dani proširenja" u Briselu, posebna pažnja posvećena je ulozi gradova i regiona u procesu proširenja Evropske unije. U fokusu su zemlje kandidati, među kojima i Srbija, kao i značaj lokalnih zajednica u sprovođenju evropskih vrednosti i standarda. Jedan od učesnika bio je Petr Bližkovski, generalni sekretar Evropskog komiteta regiona, koji je za EUpravo zato istakao važnost regionalnog nivoa vlasti u procesu evropskih integracija.
"U današnjoj geopolitičkoj situaciji, ovaj veliki dan je od izuzetnog značaja kako za Evropsku uniju, tako i za zemlje kandidate", rekao je Bližkovski, ukazujući na važnost saradnje sa subnacionalnim nivoima – gradovima i regionima.
Prema njegovim rečima, upravo su lokalni lideri oni kojima građani najviše veruju, zbog čega je njihovo uključivanje u evropske procese neophodno.
"Zato je važno uključivanje lokalnih lidera iz evropskih i kandidatskih zemalja, kao što je Srbija. Ovo je snažna platforma za razvoj i povezivanje", poručio je Bližkovski.
Na pitanje šta se konkretno može učiniti u procesu integracija, generalni sekretar je istakao da je ključno dosledno i ravnomerno sprovoditi reforme, pre svega u oblasti borbe protiv korupcije, vladavine prava i ekonomskih politika.
Govoreći o doprinosu koji Zapadni Balkan može doneti Evropskoj uniji, Bližkovski je naglasio da je raznolikost jedna od najvećih vrednosti tog regiona. Specifičnost ljudi koji žive na Balkanu deo je evropske kulturne baštine i ima poseban značaj u okviru šireg evropskog prostora, zaključio je.
Šta je Evropski komitet regiona i kakve veze ima sa proširenjem?
U Briselu se održava Dan proširenja (Enlargement Day), vodeći događaj Evropskog komiteta regiona (CoR) posvećen politici proširenja EU, dijalogu i razmeni najboljih praksi. Dvodnevni skup okuplja predstavnike EU institucija, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, sa posebnim fokusom na razmenu iskustava, izazove i najbolje prakse u procesu evropskih integracija.
CoR predstavlja političku skupštinu koju čini više stotina članova iz svih država članica EU (grupisanih po političkim partijama i predvođenih predsednikom), a koji su izabrani na lokalnom ili regionalnom nivou – na primer, kao gradonačelnici ili predsednici regiona. Oni se u Briselu sastaju i do šest puta godišnje kako bi raspravljali o predloženim zakonodavnim aktima i usaglašavali rezolucije za dalje delovanje EU.
Cilj CoR-a jeste da približi građane EU samoj Uniji. Uključivanjem regionalnih i lokalnih predstavnika, koji su svakodnevno u kontaktu s problemima svojih birača, kao i pozivanjem građana da učestvuju u različitim događajima i debatama, CoR doprinosi smanjenju jaza između rada institucija EU i njenih građana. Činjenica da je upravo CoR pre deset godina uveo Dan proširenja ukazuje i na to da je prepoznata potreba da se u njegov rad uključe i građani iz država kandidata.
Ipak, treba imati u vidu da se CoR ne bavi Zapadnim Balkanom samo na Dan proširenja. Naime, u okviru Komiteta, Komisija za građanstvo, upravljanje, institucionalna i spoljnopolitička pitanja (CIVEX) zadužena je za definisanje institucionalnog stava u vezi s politikom proširenja EU. CIVEX uključuje Zajedničke konsultativne odbore (JCC) i Radne grupe (WG).
CoR je iskoristio, na primer, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kao pravnu osnovu za formiranje JCC sa Srbijom, i to još od 2015. godine. Što se tiče ostalih, trenutno se odnosi CoR-a s Albanijom, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom odvijaju putem posebnih JCC-ova, dok se odnosi s Bosnom i Hercegovinom i tzv. Kosovom razvijaju kroz radne grupe. Iako oba formata predstavljaju oblik saradnje s lokalnim i regionalnim vlastima zemalja kandidata i sastaju se dva puta godišnje, JCC ima formalniji karakter jer poseduje sopstvena pravila rada i sistem kopredsedavanja.
(EUpravo zato.rs)