Električnih bicikala ima sve više i na našim ulicama, a njihovi vlasnici bi trebalo da znaju da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nedavno donelo brojne izmene koja se tiču i tih vozila.

Kako se navodi, Pravilnik o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju na putevima dopunjen je i izmenjen, čime se uvode nova pravila za pojedine kategorije vozila i dodatno usklađuju domaći propisi sa evropskim standardima.

Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na preciznije definisanje električnih bicikala zbog čega će mnogi preći u kategoriju mopeda.

Kategorije vozila K2 i K3

Uvodi se posebna kategorija K3, koja obuhvata bicikle sa pomoćnim elektromotorom čija maksimalna trajna nominalna snaga ne prelazi 0,25 kilovata (250 vati).

Propisano je da elektromotor ima isključivo pomoćnu ulogu pri pogonu bicikla, da se isključuje kada vozač prestane da ga pokreće sopstvenom snagom putem pedala ili ručica, kao i da se pomoć motora postepeno smanjuje i potpuno prestaje pri brzini od 25 kilometara na sat.

U skladu sa izmenama pravilnika, uvedena je i oznaka K2 za klasične bicikle. Reč je o biciklima sa najmanje dva točka koji se pokreću isključivo snagom vozača, odnosno putnika, pri čemu se sila na točkove prenosi pomoću pedala ili ručica.

biciklistkinja
Foto: Shutterstock

Moped ili električni bicikl?

Sa druge strane, pored dosadašnjih karakteristika, podelom vozila predviđeno je da vrsta L1, što predstavlja moped, jeste vozilo sa dva točka čija najveća konstruktivna brzina, bez obzira na način prenosa, ne prelazi 45 kilometara na sat, pri čemu radna zapremina kada vozilo ima motor sa unutrašnjim sagorevanjem ne prelazi 50 kubnih centimetara ili snagu elektromotora do četiri kilovata, odnosno 4.000 vati.

Drugim rečima, maksimalna dozvoljena snaga elektromotora kod mopeda je 16 puta veća nego kod električnog bicikla kategorije K3. Prema zakonskim definicijama to znači da je za upotrebu ovih bicikala potrebna AM vozačka dozvola, registracija, tehnički pregled, zaštitna oprema i poštovanje saobraćajnih propisa koji važe i za mopede.

Propisom je uneta odredba da se mopedom ne smatra vozilo koje je deklarisano kao vozilo vrste K3. Na taj način jasno je razgraničeno da električni bicikli koji ispunjavaju uslove za kategoriju K3 ne mogu biti svrstani u mopede, čime se otklanjaju dosadašnje nedoumice u njihovoj klasifikaciji.

Šta je sa dostavljačima?

Nova pravila posebno pogađaju veliki broj dostavljača u gradovima, ali i one koji su ručno dorađivali svoje bicikle kako bi išli brže od 35 km/h.

Često se dešava da su takva vozila opremljena kočnicama koje nisu prilagođene povećanoj brzini i snazi, što predstavlja bezbednosni rizik.

Policija sada ima zakonski osnov da ovakve modele tretira kao mopede ili motocikle, a ne kao bicikle.

Postoji jedna siva zona koja se tiče režima pomoći pri guranju (walk-assist), gde se bicikl kreće brzinom ljudskog hoda pritiskom na dugme dok ga vodite uzbrdo.

Prema trenutnom tumačenju propisa, ovakvi modeli bi trebali da ostanu u kategoriji K3, jer de facto ne služe za vožnju bez pedaliranja, već isključivo kao pomoć pri guranju pored sebe, prenosi sajt Super registracija vozila.

Kakvi električni bicikli se voze u Srbiji i koje su cene?

Na domaćem tržištu najzastupljeniji su električni bicikli sa elektromotorima snage 250 vati, dok se prodaju i snažniji modeli sa motorima od 350 i 500 vati, kao i oni sa još većom snagom.

Nova kategorija K3 iz pravilnika obuhvata bicikle sa pomoćnim elektromotorom do 250 vati, uz asistenciju koja prestaje pri brzini od 25 kilometara na sat. Svi modeli sa većom snagom ili drugačijim načinom rada mogu potpasti pod druge kategorije vozila, u zavisnosti od tehničkih karakteristika.

Cena električnih bicikala u Srbiji kreće se od 50.000 do preko 400.000 dinara, što nije zanemarljiva suma, naročito u poređenju sa trotinetima koji su znatno pristupačniji.

Uprkos sve većoj popularnosti održivih načina prevoza i državnim subvencijama koje pokrivaju razne vrste električnih vozila, e-bicikli ostaju u svojevrsnoj sivoj zoni, u pogledu regulative, ali i dostupnosti finansiranja.

(EUpravo zato/Biznis.rs)