Sa glavne bine najvećeg sajma turizma na svetu, Stefan Gesling, vodeći stručnjak na polju održivog transporta, izrekao je predviđanje koje niko nije želeo da čuje.
Prema njegovim rečima, industriji letovanja i turizma dolazi kraj.
"Već smo zakoračili u doba ne-turizma", rekao je Gesling uznemirenoj publici u kojoj su bili predstavnici turističkih agencija i kompanija za iznajmljivanje automobila, organizatori krstarenja i hotelijeri, prenosi Gardijan.
To za sada može zvučati neverovatno turistima iz Evrope ili Severne Amerike koji su ovog leta već putovali, kao i čelnicima industrije koji su oduševljeni što se međunarodni turizam vratio na nivoe pre pandemije. Međutim, Gesling tvrdi da će usled sve češćih toplotnih talasa, šumskih požara i uništenih useva, troškovi putovanja u inostranstvo samo rasti, dok će sve manje ljudi moći da ih priušti.
"Masovni turizam je nastao pre osamdeset godina u Evropi. U narednih osamdeset godina sumnjam da će u svetu ostati išta od turizma", uveren je Gesling, inače profesor na poslovnoj i ekonomskoj školi Univerziteta Lineus u Švedskoj.
On je naveo brojne primere destinacija koje već osećaju pritisak. Vrućine tope sneg alpskih skijališta, erozija obale uklanja pesak sa plaža južne Evrope, suše primoravaju španske hotele da uvoze slatku vodu jer zaliha nema, dok šumski požari pustoše živopisna grčka ostrva.
Grčka ostrva u južnom delu Egeja, među kojima su turistički favoriti Kos, Rodos i Mikonos, predstavljaju "najkritičnija" žarišta na kontinentu, a slede Jonska ostrva kojima pripada popularni Krf, pokazala je studija čiji je koautor bio upravo Gesling.
Finansijski pritisak izazvan ovim problemima, koji će turističke kompanije verovatno prebaciti na kupce, odnosno putnike, biće pojačan sve većim cenama hrane, od kafe preko čokolade do maslinovog ulja, i povećanom tražnjom osiguranja od ekstremnih vremenskih uslova.
"Trenutno je to uglavnom lokalno, ali u budućnosti postaće sve češće, pokriće više mesta", rekao je Gesling, govoreći za Gardijan ranije ove godine na ITB u Berlinu, najvećem svetskom okupljanju turističkih kompanija.
Da li bi ovaj porast troškova mogao da nadmaši očekivani rast globalnih prihoda je predmet debate, pošto se neke štete mogu izbeći adaptacijom, mada i to ima svoju cenu, ali bi turisti mogli da osete teret čak i u scenarijima koji prividno drže nestabilno vreme pod kontrolom.
Ako emisija CO2 naglo padne, što je neophodno da bi se zaustavilo globalno zagrevanje, to će se najviše odraziti na cene u sektorima poput avijacije, koja ima fizička ograničenja.
Neke države se nadaju da će uvođenjem takozvanih karbonskih poreza na letove pomoći finansiranje energetske tranzicije, kao i da će se siromašnim zemljama nadoknaditi šteta koju su prouzrokovala fosilna goriva.
S druge strane, grupe zelenih se zalažu za uvođenje poreza na često letenje, koji bi podrazumevao povećanje cena za svaki dodatni let godišnje.
Gesling nije potpuno sumnjičav u pogledu dekarbonizacije turističke industrije, ali smatra da "ono što ceo sektor radi jeste grinvošing".
Uprkos takvom njegovom stavu, važi za ključnu figuru u industriji turizma, a organizatori konferencije njegov govor ocenjuju kao "sesiju koju mora da čuje svako ko brine o budućnosti putovanja i naše planete".
Neke stvari ipak idu u pravom smeru, dodao je Gesling navodeći kao primer hotele koji postavljaju solarne panele na krovove. Takođe, ljudi sve više priznaju da postoji problem.
U akademskim krugovima, Gesling je najpoznatiji po studijama koje navode podatke o porastu ugljeničnog otiska turizma (8,8 odsto zagađenja koje zagreva planetu dolazi od turizma) i nejednakosti u emisijama u avio-industriji (samo dva do četiri odsto ljudi leti u inostranstvo).
Prema njegovim istraživanjima, jedan procenat svetske populacije je odgovoran za polovinu emisija iz vazdušnog saobraćaja. Profesor Gesling ističe da obični ljudi u bogatim zemljama mogu da nastave da lete na udaljena mesta, a to opravdava time što postoje druge demografske grupe koje dovode do povećanja emisije CO2.
"Naša glavobolja su duge relacije, odnosno putovanje na udaljene destinacije", rekao je profesor dodajući da influenseri generacije Z predstavljaju putovanja kao željen način života.
"Svi vide turizam kao sistem, gde su države i kompanije odgovorne, ali mi smo sistem. Upravo naši pojedinačni postupci nagomilavaju globalne probleme", poručio je Gesling.
(EUpravo zato/RTS)