Energetska situacija u Srbiji je prilično zakomplikovana visokim temperaturama i sušom, a očekuje se i porast cena namirnica u narednom periodu. Profesor Elektrotehničkog fakulteta Nikola Rajaković je istakao da ipak nema mesta za paniku.
Rat u Ukrajini, a potom i na Bliskom istoku dodatno komplikuju energetsku situaciju. Prohodnost Ormuskog moreuza otežava transport nafte, zbog čega su se smanjile zalihe, a u Srbiji je sve dodatno zakomplikovano i zbog niskog vodostaja Dunava koji zaustavlja brodove.
Profesor Elektrotehničkog fakulteta i predsednik Saveza energetičara Srbije Nikola Rajaković je istakao da Srbija može bez uglja, ali da su za energetsku tranziciju neophodne velike investicije, razvoj obnovljivih izvora i bolje upravljanje vodama.
"Ako krenemo od rata u Ukrajini, preko krize na Bliskom istoku, OPEK-a, pa sad kada se sve to sabere – imamo preslagivanje puteva snabdevanja i bombardovanje rafinerija. Ja nisam specijalista za naftno-gasni sektor, već za elektroenergetiku, ali naša energetika su spojeni sudovi, sve na sve utiče", rekao je Rajaković i dodao:
"Ako nema dovoljno gasa, mi imamo problem u elektroenergetici, jer proizvodimo električnu energiju u velikoj meri i iz gasa. Pred ovu zimu, moj zaključak je da prognoze nisu pesimistične, ali cene će sigurno ići gore".
Iako nema mesta panici, posledice će se osetiti.
"Već je dizel 226 dinara. Već imate vrlo jasne signale da ljudi beže od dizel automobila. Prodaja i zastupljenost dizel automobila u evropskoj floti je pala, nikad niža nije bila. To je ispod osam odsto zastupljenosti. Dizel je nekad bio glavni izbor za nas građane, ali ta slika se vrlo ozbiljno promenila. Ne mislim da će posledice biti dramatične, već da će se ogledati u cenama koje ćemo plaćati", rekao je Rajaković.
Nizak vodostaj Dunava dodatni problem
Poseban problem za Srbiju predstavlja nizak vodostaj Dunava, preko kojeg je ranije stizao značajan deo energenata, ali barže i brodovi sada otežano prolaze od Crnog mora do krajnje destinacije.
"Imamo Dunav koji je gotovo nikad niži. Mi smo do gotovo jedne četvrtine ukupnih potreba koje imamo u energentima, dizelu, nafti i tako dalje, dobijali tim putem. Sada je to ugroženo", rekao je Rajaković i naglasio da ovaj problem ne predstavlja trajnu krizu.
"Doći će kiša, biće bolje stanje, Dunav će porasti. Ali dok je ovakvo stanje, sigurno je napetost. Uz to imamo i nerešeno stanje NIS-a. Sa dva kraja imamo pritisak".
Hidroelektrane i klimatske promene
Prognoze da će do 2060. godine veliki broj hidroelektrana u svetu biti ugrožen zbog klimatskih promena, jeste pesimističan, ali je Rajaković naveo da inženjerska struka može da pronađe rešenja.
"Glavni rezultat te studije je, koliko sam razumeo, zamuljivanje naših akumulacija. Naravno, hidrologija se menja, sve je manje priliva kiše. Međutim, inženjerska struka već delom nalazi odgovor na to, a biće još boljih odgovora", rekao je Rajaković.
Više vode sačuvati za periode suše
Profesor navodi da je upravljanje vodama jedan od ključnih izazova u budućnosti.
"Kiše će biti ekstremne - biće ih previše ili ih neće uopšte biti. Da bi se taj problem rešio, on se rešava akumulacijama. Kada kiše ima previše, tu vodu ne smemo izgubiti, nego moramo da je sačuvamo za dane kada nema kiše", rekao je Rajaković i odmah pronašao rešenje:
"Zbog toga se u mojoj oblasti razvijaju reverzibilne hidroelektrane. One su definitivno deo rešenja. Bistrica bi trebalo da bude završena za četiri-pet godina, ja bih voleo i pre. Bilo bi jako dobro da priča o Đerdapu 3 postane realnost. Onda bismo sa vodom upravljali daleko lakše i imali bismo odgovore koje praktično do pre tih događaja nismo mogli ni slutiti koliko mogu biti pozitivni".
Srbija može bez uglja
Kako će Srbija proizvoditi električnu energiju u narednim decenijama, pitanje je koje zanima stanovnike, a Rajaković je istakao da je to moguće i bez uglja.
"Moramo imati vrlo moćnu infrastrukturu u kojoj možemo da skladištimo puno energije, a proizvodićemo je iz sunca, vetra i vode. Moramo uvesti i neke nove tehnologije, poput vodonika, a videćemo da li će morati i nuklearke", naveo je Rajaković i zaključio da je sadašnja decenija ključna za budućnost srpske energetike.
(EUpravo zato/RTS)