- Srbija je u energetici umereno pripremljena, a EK traži manje oslanjanje na ruski gas i rešavanje većinskog ruskog vlasništva u NIS-u.
- NALED poručuje da treba ubrzati priključenje obnovljivih izvora, pojednostaviti dozvole i jačati mrežu, skladišta i energetsku efikasnost.
- Studentska lista najavljuje izmene zakona, strategiju dekarbonizacije i veće učešće građana kroz energetske zajednice i prozjumere.
Kada se govori o stanju energetike u Srbiji i potrebama stanovništva, obično situacija sa NIS-om ili snabdevanjem ruskim gasom dolazi u prvi plan. Međutim, nisu to jedine teme iz ove oblasti koje treba regulisati.
Ako priču posmatramo i iz ugla evrointegracija, moramo se osvrnuti i na nedavni Izveštaj Evropske komisije koji navodi da je Srbija umereno pripremljena u oblasti energetike. Naš novi alat EUmeter pokazuje da je u Poglavlju 15 usvojeno svega 9 od 16 planiranih akata, odnosno 56,3 odsto.
Posetite EUmeter, platformu za praćenje napretka i procenu nivoa pripremljenosti Republike Srbije i ostalih zemalja kandidata u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Izveštaj se takođe obazire na gorući problem i ističe da je u septembru 2026. godine važeći ugovor o isporuci gasa sa Rusijom produžen za još tri meseca, do kraja godine.
"Srbija bi trebalo da smanji zavisnost od ruskog gasa i reši pitanje većinskog ruskog vlasništva i kontrole nad svojim gasnim i naftnim sektorom. Naftna industrija Srbije (NIS), glavna naftna kompanija u zemlji i jedini operater rafinerije, i dalje je pod sankcijama SAD zbog većinskog ruskog vlasništva i nastavlja da posluje na osnovu privremene američke licence što unosi neizvesnost na domaće tržište", stoji u Izveštaju.
O tome kako se Srbija i dalje većinski oslanja na fosilna goriva, uvođenju CBAM-a i drugih regulativa, razgovarali smo sa stručnjacima NALED-a.
Kako su naveli za EUpravo zato iz ovog neprofitnog i nestranačkog udruženja, Srbija je u prethodnom periodu dosta uradila na harmonizaciji domaćeg energetskog zakonodavstva sa evropskim propisima, ali da to ne znači da su evropski standardi u potpunosti zaživeli u praksi.
"Dobar primer za to je razvoj obnovljivih izvora energije. Srbija je i dalje među poslednjim zemljama u regionu po broju kapaciteta obnovljivih izvora energije priključenih na mrežu, iako je značajno interesovanju investitora i podnet je veliki broj zahteva za priključenje. To ukazuje da postojeći mehanizmi ne omogućavaju dovoljno brzo i efikasno odobravanje i realizaciju priključenja novih kapaciteta. Drugi važan segment su podsticaji za privredu i građane, jer predstavljaju jedan od ključnih pokretača energetske tranzicije. U našoj Analizi državne pomoći u sektoru energetike, koju trenutno privodimo kraju, uočavamo da domaći okvir još nije usklađen sa najnovijim rešenjima koja se primenjuju u EU. To ograničava mogućnosti za efikasnije podsticanje investicija, ne samo u obnovljive izvore energije već i u razvoj elektromobilnosti", navode iz NALED-a za naš portal.
Struja se ne proizvodi dovoljno za domaće potrebe
Kako smatraju, jedan od najvećih problema naše države je nedovoljna domaća proizvodnja električne energije u odnosu na potrebe, zbog čega Srbija u određenim periodima mora značajno da se oslanja na uvoz.
"Prema procenama koje smo razmatrali, trošak uvoza struje može da dostigne više od 7,5 miliona evra dnevno, što predstavlja ozbiljan finansijski pritisak i na energetski sistem i na državni budžet. Energetsku bezbednost ne treba posmatrati isključivo kroz pitanje snabdevanja gasom ili stabilnosti pojedinačnih energetskih kompanija. Potrebno je sistemski razmišljati o diversifikaciji izvora energije i jačanju domaćih proizvodnih kapaciteta. Svakako je važno dugoročno razmatrati i velike infrastrukturne projekte, kao velika hidroenergetska postrojenja, koji mogu doprineti stabilnosti sistema. Međutim, paralelno sa tim moramo mnogo brže razvijati obnovljive izvore energije, pre svega solarne i vetroelektrane. Njihova prednost je što omogućavaju relativno brzu izgradnju novih kapaciteta, a proizvodnja iz domaćih izvora sunca i vetra smanjuje izloženost geopolitičkim rizicima i promenama na međunarodnom energetskom tržištu. Međutim, nemamo dovoljno efikasan sistem za integraciju novih kapaciteta u elektroenergetsku mrežu, pa je potrebno razvijati i baterijska skladišta energije, omogućiti aktivnije učešće aktivnih kupaca u proizvodnji i upravljanju potrošnjom, kao i stvoriti jasne uslove za funkcionisanje energetskih zajednica", napominju.
NALED: "Ne smemo zanemariti ni energetsku efikasnost. Ona se često svodi na zamenu stolarije i izolaciju objekata, što jeste važno, ali nije dovoljno. Potrebno je mnogo više raditi na unapređenju sistema grejanja, uvođenju individualnih merača toplote, modernizaciji sistema upravljanja potrošnjom i smanjenju gubitaka energije".
Šta bi mogli da budu prvi koraci nove Vlade?
Pošto se 25. oktobra promenila vlast na parlamentarnim izborima, velika su očekivanja od Studentske liste. Na samom početku bi trebalo sagledati stanje energetskog sistema koga odlikuje prilično zastarela infrastruktura. Stručnjaci NALED-a su sagledali situaciju i podelili nekoliko preporuka.
"Potrebno je ubrzati integraciju OIE u elektroenergetsku mrežu, pojednostaviti procedure za izdavanje saglasnosti i dozvola i otkloniti administrativne prepreke koje danas usporavaju realizaciju projekata. Najavljene izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije trebalo bi da budu jedan od prvih koraka u tom pravcu. Drugo, neophodno je jačati energetsku bezbednost kroz diversifikaciju izvora i povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta, ali i kroz razvoj baterijskih skladišta, pametnih mreža, i sistema za upravljanje potrošnjom. Posebno je važno omogućiti veće učešće aktivnih kupaca, prozjumera i energetskih zajednica, kako energetska tranzicija se ne bi sve samo na obaveze i doprinos velikih energetskih kompanija. Treće, potrebno je unaprediti sistem podsticaja za privredu i građane, kako bi investicije u OIE, energetsku efikasnost i elektromobilnost bile finansijski dostupnije i predvidljivije. Tu je važno uskladiti domaći sistem državne pomoći sa savremenim evropskim pravilima. Četvrto, energetska efikasnost mora postati jedan od neposrednih prioriteta. Pored unapređenja izolacije i zamene stolarije, potrebno je podsticati modernizaciju sistema grejanja, ugradnju individualnih merača i delitelja toplote, kao i druge mere koje omogućavaju da se energija racionalnije koristi. Najjeftinija energija je ona koju ne moramo da potrošimo, a smanjenje nepotrebne potrošnje istovremeno smanjuje i potrebu za uvozom", ističe se.
"Najjeftinija energija je ona koju ne moramo da potrošimo, a smanjenje nepotrebne potrošnje istovremeno smanjuje i potrebu za uvozom"
Šta predlaže Studentska lista?
U programu Studentske liste, u odeljku namenjenom upravo energetici, stoji da se čak 70 odsto električne energije u Srbiji proizvodi u termoelektranama, dok gas na osnovu dugoročnih ugovora stiže većinski iz Rusije, a manjim delom iz Azerbejdžana.
Iako poručuju da će se termoelektrane održavati i unapređivati, uz dosledno sprovođenje mera predviđenih Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP), Programom zaštite vazduha, Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom (INEKP) i nacionalno utvrđenim doprinosom (NDC), najavljuju da će izraditi Strategiju dekarbonizacije.
"Izmenićemo Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije kako bismo takvim proizvođačima olakšali procedure, na osnovu prethodne analize evropskih iskustava. Zakonom o energetici i pratećim podzakonskim aktima uredićemo i rad energetskih zajednica, u kojima građani i lokalni akteri zajednički ulažu u postrojenja za proizvodnju energije i proizvedenu energiju koriste ili prodaju", stoji u programu Studentske liste.
Dodatna ulaganja u OIE biće, kako navode, usmerena u tri pravca, kroz EPS, lokalnu proizvodnju po modelu proizvođač-potrošač i energetske zajednice koje zakon već prepoznaje.
Ističe se da će se grejanje naplaćivati prema stvarno potrošenoj toplotnoj energiji, pomoću kalorimetara, umesto prema površini stana.
Pojednostaviće procedure za dodelu subvencija za energetsku efikasnost u okviru programa podrške domaćinstvima, višeporodičnim zgradama i porodičnim kućama.
Kada je reč o EPS-u, Studentska lista smatra da se tim, ali i drugim energetskim preduzećima godinama upravljalo "neprofesionalno i partokratski".
"Energetika ostaje u državnim rukama, a upravljanje preuzimaju stručnjaci. EPS i kapitalne energetske investicije ostaju u većinskom državnom vlasništvu, a cevne mini-hidroelektrane se zabranjuju", ističe se u programu.
"Sve potpisane ugovore i projekte u oblasti energetike, uključujući i planirana buduća ulaganja, preispitaćemo u postupku revizije ugovora i kapitalnih projekata iz delova Privreda i finansije i Infrastruktura. Cilj preispitivanja je da utvrdimo šta je ugovoreno, po kojoj ceni i koje od planiranih projekata vredi nastaviti. Tek na osnovu tih saznanja moći ćemo da odgovorno planiramo dalji razvoj i odlučimo o budućim investicijama", zaključuje se.
(EUpravo zato)