Uslovi variraju od zemlje do zemlje, ali se podaci o osiguranju čuvaju sve dok se ne ispuni uslov za odlazak u penziju, baš kao i u Srbiji.

Svaka država EU, u kojoj ste bili korisnik socijalnog osiguranja najmanje godinu dana, nudi penziju kada se ispuni starosni uslov.

Takođe, ukoliko je neko radio u više zemalja, od svake može da dobije određenu sumu.

Evropske države spadaju u neke od najboljih mesta za penzionere na svetu, pokazale su različite analize.

Globalni izveštaj o penzijama Instituta Mercer CFA, pokazao je da je Holandija na vrhu liste.

Istraživalo se više od 50 indikatora i 47 penzionih sistema širom sveta, što pokriva oko 64 odsto svetske populacije.

Među najbitnijim faktorima pominju se nivoi dostupnosti javnog i privatnog penzionog sektora, održivost sistema i kvalitet nadležnih službi.

Nakon Holandije, slede Island i Danska. Prema izveštaju, većina evropskih zemalja je dobila dobre ocene, a samo nekoliko izmena je potrebno uneti u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Irskoj, Belgiji, Portugalu i Nemačkoj.

Sa druge strane, smatra se da penzionisanje nije toliko pogodno u Francuskoj, Španiji, Italiji, Poljskoj i Hrvatskoj.

Jedna od najgore ocenjenih zemalja je i Turska.

Takođe treba istaći i da se u većini zemalja u penziju odlazi sa navršenih 65 godina, mada u Francuskoj i Nemačkoj ima sve glasnijih predloga da se to poveća na 70 godina.

penzioneri u Beogradu
MONDO/Uroš Arsić Prosečna mesečna penzija najveća je u Norveškoj

Kolike su penzije u Evropi?

Prosečna mesečna penzija najveća je u Norveškoj (1.797 evra), Holandiji (1.350), Italiji (1.097) i Irskoj (1.061), a onda slede Nemačka (990), Španija (900), Danska (837), Francuska (833) itd.

U Sloveniji je prosečna penzija oko 800 evra, a u Hrvatskoj nešto manje od 400 evra. Crnogorski penzioneri, nakon poslednjih povećanja penzije, u proseku primaju 359 evra mesečno.

Najniža primanja u regionu imaju penzioneri u Bosni i Hercegovini – u proseku primaju 294 evra mesečno. Penzije su nešto više u entitetu Federacija BiH nego u Republici Srpskoj.

Ipak, treba uzeti u obzir i koliko jedna država izdavaja za penzije, mada to nužno ne znači veće penzije. Primera radi, Francuska je zemlja s drugom najvećom javnom potrošnjom za penzije u EU, iza Grčke i Italije. Iako se pod izdvajanja za penzije uračunavaju i one za invalidsku ili nasleđenu, starosna zauzima najveći postotak. Među zemljama u regionu izdvajanja za penzije su relativno izjednačena ako se posmatra postotak BDP-a države.

(N.P./EUpravo Zato/Eurostat/Kurir)