Brojne promene su nastupile na tržištu rada u Nemačkoj, a u planu je da u narednoj godini ublaže radno vreme i ograničenje nedeljom. Dok trgovci traže otvaranje prodavnica, zemlje Evropske unije razmatraju ovu opciju.
Nemačka privreda se već godinama suočava sa slabim ekonomskim rastom, koji je praktično stagnirao još od 2019. godine. Industriju dodatno opterećuju američke carine, konkurencija iz Kine i otpuštanja u proizvodnji. U potrazi za merama koje bi podstakle domaću potrošnju, kako piše Die Zeit, ponovo je otvoreno pitanje da li prodavnice treba da ostanu zatvorene nedeljom, a ovo pitanje stiglo je i do Slovenije, gde sindikati najavljuju protivljenje ministarstvu koje ne planira izmene.
Za Nemačku je važilo da je nedelja doslovno sveti dan, a odmor sedmog dana u nedelji je čak zaštićen Ustavom. Ta zaštita potiče još iz Vajmarskog ustava iz 1919. godine, čiju odredbu je preko člana 140 preuzeo Osnovni zakon iz 1949. godine. Detaljna pravila o radnom vremenu uglavnom određuju savezne pokrajine, pa se izuzeci razlikuju, ali su prodavnice u pravilu zatvorene nedeljom.
Ograničeno radno vreme nedeljom imaju pojedini objekti poput benzinskih pumpi, pekara, prodavnica na železničkim stanicama, aerodromima i u bolnicama, dok ostale prodavnice moraju ostati zatvorene. Ipak, Vlada je sada na pragu da donese izmene, doduše i da ih ograniči.
U planu je da od 2027. godine omoguće duži rad nedeljom u pekarama, poslastičarnicama i javnim bibliotekama, dok za ostali maloprodajni sektor takvi planovi ne postoje.
Međutim, Nemačko trgovinsko udruženje (HDE) smatra da to nije dovoljno.
Zagovornici promena ukazuju i na nelogičnosti postojećih pravila. Tako kupac u jednoj berlinskoj prodavnici nedeljom može da kupi krastavac ili gazirano piće, ali ne može da kupi krompir, tikvice ili konzervirani pasulj.
Razlike proizlaze iz složenih i neujednačenih propisa koje određuju savezne pokrajine, kao i brojnih zakonskih izuzetaka za rad nedeljom, pri čemu se pravi razlika između "osnovnih" i "neosnovnih" namirnica, kao i između svežih proizvoda i proizvoda sa dužim rokom trajanja.
Da li bi Slovenija mogla da sledi taj primer?
U svetlu rasprave u Nemačkoj postavlja se pitanje da li bi i Slovenija mogla ponovo da razmotri šire otvaranje prodavnica nedeljom.
Izuzeci važe, između ostalog, za manje prodavnice na benzinskim pumpama, graničnim prelazima, aerodromima, železničkim stanicama, u lukama i bolnicama. Pod određenim uslovima može da radi i prodavnica do 200 kvadratnih metara, ukoliko u njoj radi vlasnik ili njegov ovlašćeni predstavnik.
Ministarstvo ne planira promene
Kako navodi Ministarstvo, zakon jeste ograničio slobodu preduzetništva, ali je zakonodavac dokazao postojanje javnog interesa - zaštitu dece, porodičnog života i nedeljnog odmora zaposlenih.
Sud je ocenio da ograničenje nije prekomerno jer na odgovarajući način usklađuje interese potrošača, zaposlenih i trgovaca.
"S obzirom na navedeno, Ministarstvo trenutno ne planira izmene važećeg uređenja".
Sindikat ne želi pregovore
Prema oceni Sindikata radnika trgovine Slovenije, ni među poslodavcima ne postoji većinska podrška promenama.
"Naš stav je jasan i nije se promenio – nismo spremni da pregovaramo niti pravimo kompromise oko ponovnog uvođenja redovnog rada nedeljom".
Takođe, odbacuje se argument da bi zaposleni radom nedeljom mogli više da zarade. Njihova istraživanja pokazuju da većina zaposlenih slobodno vreme smatra vrednijim od dodatka na platu.
(EUpravo zato/Dnevnik.si)