Evropski lideri su pozvali Evropsku komisiju da revidira cene električne energije za domaćinstva i industrijske pogone i da hitno predstavi konkretne predloge za smanjenje troškova, navodi se u internom dokumentu u koji je "Euronews" imao uvid.

Ovaj potez odražava sve veći politički pritisak širom Unije da se reši problem konstantno visokih cena struje, pri čemu su i cene gasa naglo porasle kada je Katar obustavio proizvodnju usled rata u Iranu, što je proizvodnju i transport u regionu Bliskog istoka dovelo u ozbiljan rizik.

Još pre nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, članice EU su strahovale da bi visoke cene energije i emisija ugljenika mogle da ugroze konkurentnost industrije i već su vršile pritisak na Komisiju da preduzme "hitne i odlučne mere".

Lideri EU su takođe zatražili od Komisije da do jula 2026. predstavi reviziju tržišta ugljenika EU, odnosno Sistema trgovine emisijama (ETS), navodi se u dokumentu od 9. marta, o kojem trek treba da se raspravlja na sastanku lidera EU 19. i 20. marta.

Podsetimo, ETS je mehanizam EU kojim se kompanije primoravaju da plaćaju za zagađenje koje proizvode. Ideja ima dvostruki cilj, ne samo smanjenje štetnih emisija već i da se industrija podtskne da ulaže u održivije alternative.

Tržište ugljenika EU

Iako pojedine zemlje smatraju da ne treba da se menja postojeći sistem, nakon snažnog pritiska industrije i drugih država članica, Evropski savet želi da Evropska komisija preispita tržište ugljenika kako bi se smanjila volatilnost cene ugljenika i ograničio njen uticaj na račune za struju.

Ipak, ističe se da je ključno zadržati centralnu ulogu ETS-a u podsticanju investicija i inovacija u energetskoj tranziciji.

Još nije jasno kakve će tačno mere EU preduzeti.

Ursula fon der Lajen
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen Foto: Dati Bendo/EC - Audiovisual Service

"Cena ugljenika vezana je za predaju emisionih kredita na kraju godine. Ako se nešto dogodi danas, čak i ako tržište veruje da je to kratkoročno, efekat će biti uračunat u cenu na kraju godine", rekao je Alesandro Armenija, energetski analitičar u kompaniji "Kpler", koja se bavi trgovinskim analizama.

"Najbolji način da se uklone politički i regulatorni uticaji jeste promena sistema, sa modela ograničenja na model koji podstiče (nagrađuje) one koji su spremni da dekarbonizuju. Trenutno, EU deluje kao policajac, namećući kazne onima koji ne smanjuju emisije. Umesto toga, bilo bi mudrije plaćati onima koji žele da dekarbonizuju", uveren je stručnjak.

Evropski savet se takođe zalaže za brži razvoj energetske infrastrukture, posebno elektroenergetskih mreža, koje su od ključnog značaja kako bi ogromno povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u EU moglo slobodno da se prenosi bez ograničenja.

Proširenje elektroenergetske infrastrukture

Poslanici EU pozivaju se da tokom 2026. postigne dogovor o proširenju elektroenergetskih mreža i jačanju prekograničnih interkonekcija, uključujući ubrzavanje procedura za izdavanje dozvola, navodi se u dokumentu.

Najnoviji skok cena uvoznih fosilnih goriva dodatno je ojačao argument da je ubrzavanje energetske tranzicije i dalje najefikasniji put ka dugoročnoj energetskoj bezbednosti i ekonomskoj otpornosti.

red dalekovoda
Foto: Shutterstock

Ideja je da EU, širenjem obnovljivih i niskougljeničnih izvora energije, može da smanji zavisnost od nestabilnih globalnih tržišta goriva, uz istovremeno obezbeđivanje jeftinije struje proizvedene unutar Unije.

Ipak, lideri EU priznaju da tranzicija u kratkom roku mora biti pažljivo vođena kako bi se izbegao rizik da energetski intenzivne industrije presele proizvodnju u regione sa nižim cenama energije i emisija ugljenika.

"Sve dok Evropa zavisi od uvoznih fosilnih goriva, bićemo izloženi globalnoj nestabilnosti. Zato je jačanje naše energetske nezavisnosti ključno za stvaranje čistijeg, bezbednijeg i pristupačnijeg energetskog sistema", izjavio je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen.

Lideri EU takođe razmatraju mogućnost preispitivanja poreza, naknada za korišćenje elektroenergetskih mreža i troškova ugljenika koji su ugrađeni u cene energije, navodi se u drugom dokumentu o kojem su lideri EU raspravljali 6. marta.

(EUpravo zato/Euronews)