U potrazi za dobrom zaradom, mnogi se odlučuju za gajenje biljaka koje bije glas da su veoma isplative.

Primera radi, za proizvodnju i gajenje začinskih biljaka nisu potrebna velika ulaganja, a smatra se da zarada može biti veoma zadovoljavajuća.

U našoj zemlji je jedno vreme gajenje lešnika dobilo na popularnosti, ali to je posao koji podrazumeva strpljenje jer se za pun rod čeka i do 10 godina. Ipak, otkupna cena za kilogram se kreće i do 800 dinara.

Biljke za koje se tvrdi da mogu doneti pravo bogatstvo su šafran, batat i špargla.

Najskuplji začin na svetu

Šafran je višegodišnja biljka, a začin se dobija iz cveta Crocus sativus. Važi za jedan od najskupljih začina na svetu. Prvo je uzgajan u Grčkoj, potom u Evroaziji, a kasnije je donet u delove Severne Amerike i Severne Afrike.

Kako piše Zamedia, u krajinskom selu Tamniču nalaze se polja najskuplje biljke na svetu.

Ono što je specifično za ovu biljku jeste da može da dostigne visinu do 30 centimetara. Od cveta šafrana, čija je berba obično u oktobru, pravi se začin, međutim, za jedan kilogram potrebno je i do 200.000 cvetova koji su izuzetno osetljivi! Kilogram ovog začina košta skoro 40.000 dinara, a jedan gram košta od 30 do 40 evra.

Šafran važi za jedan od najskupljih začina na svetu
Saqib Majeed / Zuma Press / Profimedia Berba šafrana nije nimalo jednostavan posao

Narodni lek

Špargla je zeljasta biljka, a od davnina se koristi u narodnoj medicini. Širom sveta se koristi kao zdravo i ukusno povrće. Veruje se da potiče sa Istoka, odakle je još pre nove ere doneta u Evropu.

Uzgajanjem ove biljke može da se zaradi i do 20.000 evra godišnje jer je jedna od retkih koja može da preživi nepovoljne vremenske uslove.

Osim toga što je lekovita, vrlo je skupa, a za kilogram špargle u Srbiji je potrebno izdvojiti oko 2.000 dinara. Kod nas nema velikih proizvođača ove biljke, sa jednog hektara špargle profitabilnost je od 15.000 do 20.000 evra godišnje, piše Dnevnik.rs.

Batat

Batat, odnosno, slatki krompir je tropska biljka koja po svom izgledu najviše podseća na obični krompir, slatkog je ukusa i sadrži dosta proteina. Potiče iz Srednje i Južne Amerike, ali se u poslednje vreme sve češće viđa i kod nas.

batat, slatki krompir, poslednjih godina se sve češće viđa i u Srbiji
Martin Bertrand / AFP / Profimedia Batat, slatki krompir, poslednjih godina se sve češće viđa i u Srbiji

Sadnja batata iz sadnica obično počinje u maju. Sadi se na uzvišenim gredicama sa upotrebom baštenske folije. Kilogram ovog povrća u slobodnoj prodaji kod nas košta oko 300 dinara.

U Srbiji nema mnogo uzgajivača ovog povrća.

(Eupravo Zato/Za Media/Dnevnik.rs)