Ekstremno niske temperature i opasni vremenski uslovi mogu ozbiljno da ugroze zdravlje ljudi, naročito kod osoba koje duže borave na otvorenom. Niske temperature same po sebi nisu jedini problem - vetar i povećana vlažnost dodatno ubrzavaju gubitak telesne toplote, što može dovesti do ozbiljnih posledica, kako lokalnih, tako i opštih.

Dugotrajno izlaganje temperaturama ispod tačke smrzavanja može izazvati promrzline, ali i opštu hipotermiju, stanja koja zahtevaju brzu reakciju i zaštitu.

Promrzline se najčešće javljaju na isturenim delovima tela - stopala, šake, uši i nos - jer je cirkulacija krvi u tim delovima otežana. Prvi znakovi za uzbunu su osećaj hladnoće i bola, dok koža tokom vremena postaje postaje modra, bleda ili crvena. Takođe, može doći do otoka, a ponekad mogu da nastanu i plikovi.

Hipotermija, odnosno snižena telesna temperatura, razvija se kada telo gubi više toplote nego što može da stvori. Osoba u početku drhti, oseća umor, tromost i pospanost, a u težim slučajevima javljaju se nejasan govor, nekoordinisani pokreti i usporenost tela i mozga. U takvim situacijama neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Ko je ugrožen?

Određene grupe ljudi su posebno osetljive na hladnoću. U pitanju su novorođenčad, mala deca, starije osobe, hronični bolesnici, osobe sa srčanim, plućnim ili metaboličkim problemima, kao i oni koji rade napolju, profesionalni sportisti, rekreativci, osobe pod uticajem alkohola i oni koji žive u neadekvatnim uslovima.

Za ove grupe hladno vreme predstavlja veći rizik od nastanka promrzlina i hipotermije, pa je preventiva ključna.

Važno je i:

Brinuti o drugima - starije osobe, decu i sve one koji žive sami, treba redovno proveravati i pomagati im da ostanu topli i bezbedni.

U saobraćaju i prilikom hoda po snegu i ledu oprez je obavezan, dok vozači treba da očiste vozilo od snega i leda pre vožnje, kao i da koriste zimsku opremu.

Poželjno je praćenje vremenskih uslova i upozorenja nadležnih službi, kao i obezbeđivanja zaliha hrane i toplih napitaka - posebno u udaljenim i planinskim područjima.

Kako se zaštiti?

Batut preporučuje ograničeno vreme boravka napolju, posebno u ekstremnoj hladnoći, dok je u slučaju obaveznog izlaska važno ostati u pokretu i po mogućstvu zaštićen od vetra i padavina.

Garderoba treba da bude slojevita, topla i suvа - uključujući aktivni veš, duže pantalone, dukserice, kapu, rukavice, šal, vunene čarape i nepromočivu obuću koja prekriva gležnjeve. Ako se odeća pokvasi, treba je odmah zameniti suvom.

Alkohol i kofein u ekstremnoj hladnoći treba izbegavati jer povećavaju rizik od gubitka toplote. Topli napici poput čaja ili supei energetski bogati obroci pomažu telu da održi temperaturu i proizvodi dovoljno energije.

Posledice ekstremno niskih temperatura i opasnih vremenskih uslova mogu se sprečiti pravilnom pripremom i brigom o sebi i drugima. Slojevita odeća, redovni obroci, topli napici i ograničeno vreme na hladnoći ključni su za očuvanje telesne toplote. Posebnu pažnju treba posvetiti najosetljivijim grupama - deci, starijima i hroničnim bolesnicima - kako bi svi ostali bezbedni tokom zime.

Izvor: Batut