U Evropskoj uniji do 30. juna 4,31 miliona ljudi koji su prebegli iz Ukrajine zbog rata dobilo je privremeni status zaštite, saopštila je kancelarija za statistiku EU, Eurostat.

Najviše izbeglih iz Ukrajine sa ovim statusom primile su Nemačka (1.196.645 ljudi što je 27,8 odsto ukupnog broja u EU), Poljska (992.505, što je 23 odsto) i Češka (378.420, što je 8,8 odsto).

U poređenju sa krajem maja 2025, do kraja juna broj Ukrajinaca pod privremenom zaštitom u EU porastao je za 32.940 osoba (+0,8 odsto). Rast je zabeležen u svim državama članicama, a najveća apsolutna povećanja imale su Poljska (+5.660, više za 0,6 odsto), Češka (+4.745, više za 1,3 odsto) i Nemačka (+3.805, više za 0,3 odsto).

Najveći broj korisnika privremene zaštite na hiljadu stanovnika registrovan je u Češkoj (34,7), Poljskoj (27,2) i Estoniji (25,1), dok je na nivou EU taj odnos iznosio 9,6 na hiljadu stanovnika.

Građani Ukrajine činili su više od 98,4 odsto svih korisnika privremene zaštite u EU. Među njima, 44,7 odsto su bile odrasle žene, gotovo trećinu (31,2 odsto) činili su maloletnici, a oko četvrtine (24,1 odsto) odrasli muškarci.

Podaci se odnose na odobravanje privremene zaštite na osnovu Odluke Saveta EU 2022/382 od 4. marta 2022, kojom je utvrđeno postojanje masovnog priliva raseljenih lica iz Ukrajine usled ruske agresije, te uvedena privremena zaštita.

Evropski savet je 13. juna 2025. usvojio odluku da se ovaj status produži, sa 4. marta 2026. na 4. mart 2027. godine.

"EU nastavlja da pokazuje solidarnost"

Tomaš Šemonijak, ministar unutrašnjih poslova Poljske, koja trenutno predsedava EU, istakao je tom prilikom da "dok Rusija nastavlja da teroriše ukrajinske civile neselektivnim vazdušnim napadima, EU nastavlja da pokazuje solidarnost sa ukrajinskim narodom".

"Nastavićemo da pružamo zaštitu milionima ukrajinskih izbeglica još jednu godinu. Poljsko predsedavanje je takođe pokrenulo diskusiju o strategiji postepenog ukidanja privremene zaštite kada se postigne pravedan mir. U bliskoj budućnosti radićemo na zajedničkim rešenjima na nivou cele EU, uključujući i pitanje povratka u Ukrajinu", napomenuo je.

Od marta 2022. EU je, na osnovu direktive o privremenoj zaštiti, pružila sigurnost i smeštaj za više od četiri miliona izbeglica iz Ukrajine. 

Sistem rasterećuje nacionalne programe azila jer osobe obuhvaćene ovom zaštitom ne moraju pojedinačno da podnose zahtev za azil.

Šta je sistem privremene zaštite?

Privremena zaštita omogućava kolektivno pružanje zaštite velikom broju raseljenih osoba koje pristižu u EU, a koje nisu u mogućnosti da se vrate u svoju zemlju porekla.

Osobe pod privremenom zaštitom imaju ista prava u svim državama članicama EU. Ta prava uključuju: pravo na boravak, pristup tržištu rada i stanovanju, medicinsku pomoć, socijalnu zaštitu i pristup obrazovanju za decu.

Zakon o privremenoj zaštiti EU postavlja minimalne standarde zaštite, ali stvarni nivoi pomoći mogu da variraju od članice do članice.

Savet će formalno usvojiti odluku o produženju privremene zaštite na jednoj od narednih sednica.

Takođe, ukoliko se situacija u Ukrajini promeni tako da je moguć postepen povratak stanovnika, Evropska komisija može predložiti Savetu da se privremena zaštita okonča i pre predviđenog roka.

 (EUpravo zato)