Sever Španije, granica sa zapadnim Pirinejima, na obali Baskijskog zaliva. Kasno je veče 24. decembra, na hiljade dečaka i devojčica baskijske autonomne zajednice odlazi na spavanje uz želju da njihove domove to veče poseti magično biće i donese poklone.

Istovremeno na trgovima svih većih gradova priređuju se svečanosti njemu u čast.

Olencero - Deda Mraz Baskije kroz vekove

Prikazan kao "buru handia comprendimentuz jantzia" ili u prevodu na srpski jezik "pametan momak velike glave" - Olancero je u modernoj tradiciji Baskijaca prikazivan kao lik namazan ćumurom po licu, dok na glavi nosi baskijsku beretku, a na nogama espadrile. Još jedna od njegovih karakteristika je i sklonost ka uživanju u dobroj hrani i piću.

Poreklo je najverovatnije povezano sa gradom Lesakom, iako postoje legende širom Baskije sa brojnim varijacijama i lokalnim običajima. Ono što je isto za sve, on u modernim vremenima nije identičan onom liku iz prethodnih vekova - ali je povezan sa brojinim paganskim tradicijama.

Olincero
Foto: Shutterstock / Mark Green

Najpoznatija legenda o Olanceru

Olanceru je nekada davno bio jedan od baskijskih divova sa Pirineja. Legenda dalje kaže da je jednog dana ugledao oblak na nebu, ali on nije bio običan, već blistav i zbog te njegove karakteristike niko nije mogao da gleda u njega - svi sem jednog slepog starca sede glave. Kada ga je zamolio da sazna o čemu se radi, on je potvrdio njegove strahove i rekao da će se Isus uskoro roditi.

Dalje, priče govore da je starac zamolio divove da ga bace sa litice, što su oni učinili, ali su tokom tog zadatka svi izginuli sem Olincera.

Njegova izvorna priroda je povezana sa zimskim solisticijem, te mnogi lokalni poznavaoci priroda tvrde da je njegovo ime u originalu povezano sa lokalnom rečju koja se odnosi na trupac koji je tokom Nove godine goreo na lomači - u nekim slučajevima sve do praznika Sveta Tri kralja.

Činjenica da je opisivan kao garavog lica, takođe govori u prilog hipotezi, da je njegova priroda povezana sa ulogom glasnika - da dan uskoro dobija bitku protiv noći i da se priroda uskoro budi.

Evolucijom, on je poprimio neke hrišćanske elemente, i ulogu onoga ko najavljuje rođenje bebe Isusa, ali je tokom 18. veka dobio i ulogu figure kojom će roditelji plašiti svoju decu. Tokom tog perioda, nastale su brojne priče prema kojima je on imao 365 očiju kako bi svakog dana tokom godine nadgledao decu i procenjivao da li će ih kazniti na Badnje veče.

Tokom 20. veka, njegova uloga je prilagođena tradiciji slavlja i razmene poklona, pa je umesto kažnjavanja dece on postao figura koja im donosi poklone, ukoliko su bili dobri tokom cele godine.

Moderna vremena

Kao što je već spomenuto, on danas predstavlja razdraganog lika koji tokom Badnje večeri širom Baskije deci donosi poklone, obučen u farmesrku odeću sa tradicionalnom beretkom na glavi i lulom u ustima. U rukama nosi jaja i flašu vina, što se uklapa u priču o "šaljivdžiji" iz lokalnih pesama koje ga opisuju ka nekoga ko voli da jede i pije.

Tokom noći 24. decembra na ulicama i trgovima baskijiskih gradova na stolici se nosi lutka koja simbolično prikazuje Olancera, dok se pevaju pesme i skupljaju slatkiši Tradicionalno, u Lesaki - gde je prema mišljenju mnogih sve i počelo - ta lutka se na kraju i spaljuje.

Kako bi se završio jedan ciklus, i započeo novi - duži dan, a priroda se probudila.

Izvor: Bidart/NABO