Brojni lideri, ministri i drugi ključni politički igrači tokom proteklog vikenda su se sastali u Nemačkoj na još jednoj Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji kako bi diskutovali o izazovima sa kojima se vet suočava, a rat u Ukrajini je bio glavna tema.

Podsetimo, američki predsednik Donald Tramp najavio je početak pregovora ruskim liderom Vladimirom Putinom o okončaju rata, a tim povodom je u Minhen stigao novi potpredsednik SAD Džej Di Vens čiji je govor privukao najviše pažnje. Učesnicima su se obratili i predsednica Evropske komisije, ukrajinski predsednik, generalni sekretar NATO-a...

Jačanje evropske odbrane

"Najavljujem da ću predložiti aktiviranje klauzule za ulaganja u sektor odbrane. To će državama članicama omogućiti da značajno povećaju budžet za odbranu", navela je predsednica EK Ursula fon der Lajen.

Članice EU bi trebalo da ulože 500 milijardi evra u odbranu u narednih 10 godina, ali se lideri nisu još složili kako bi to tačno moglo da se izvede.

"Evropa je napustila svoje osnovne vrednosti"

Američki potpredsednik Džej Di Vens je izazvao pravu buru u Minhenu oštro kritikujući Evropsku uniju i njena načela.

"Ono što me brine kada je Evropa u pitanju nije Rusija, ni Kina, ni bilo koji drugi spoljni faktor. Pretnja koja me brine dolazi iznutra - evropsko udaljavanje od nekih svojih fundamentalnih vrednosti, vrednosti koje deli sa Sjedinjenim Američkim Državama", poručio je Vens.

Iako su se evropski zvaničnici nadali da će Vens precizirati šta su tačno planovi Vašingtona u pogledu Ukrajine, Vens je implicirao da bi Evropa mogla u potpunosti da bude isključena iz mirovnih pregovora.

Američki sekretar odbrane, Pit Hegset, naglasio je i da je "nerealno verovati" da će Ukrajina postati deo NATO-a i da će moći da povrati sve svoje teritorije koje je izgubila 2014. godine.

Rute o članstvu Ukrajine u NATO-u

"Ovde se ne radi o mirovnom sporazumu. Moramo ići korak po korak, da osiguramo da sporazum ne daje Putinu zeleno svetlo da ponovo krene u napad", izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

Signali koji dolaze iz Bele kuće upućuju da bi Ukrajina trebalo da odustane od želje da se pridruži vojnom savezu, međutim, saveznici su više puta isticali da su joj vrata i dalje otvorena.

Tako se stvorilo još jedno neslaganje na relaciji Brisel-Vašington.

Zelenski želi "oružane snage Evrope"

"Moramo da izgradimo oružane snage Evrope tako da budućnost Evrope zavisi samo od Evropljana i da se odluke o Evropi donose u Evropi", poručio je ukrajinski lider Vladimir Zelenski nakon Tampovih tvrdnji da je razgovarao sa Putinom bez konsultacije sa Kijevom.

vladimir zelenski na minhenskoj bezbednosnoj konferenciji
Vladimir Zelenski na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji Foto: SIERAKOWSKI FREDERIC

"Da budemo jasni, ne možemo da isključimo mogućnost da će Amerika odbiti da sarađuje sa Evropom o pitanjima koje joj predstavljaju pretnju. Ukrajina nikada neće prihvatiti dogovore koji se donose iza naših leđa, a isto pravilo bi trebalo da se primeni na celu Evropu", izjavio je Zelenski.

Lideri se sastaju u Minhenu od 1963. godine

Prva Minhenska bezbednosna konferencija (MSC) održana je 1963. godine, a u narednim decenijama je postala važan forum gde se sastaju lideri država, ministri, diplomate, vojni eksperti i analitičari iz celog sveta kako bi raspravljali o ključnim bezbednosnim izazovima.

U poslednjihdvadesetak godina u fokusu su bile brojne teme od rusko-ukrajinskih sukoba, izbegličke krize i pandemije koronavirusa.

Jedan od govora na koji se analitičari često vraćaju održao je ruski predsednik Vladimir Putin 2007. godine kada je kritikovao unipolarni svet i širenje NATO-a. "Tvrdnje da se NATO ne širi zbog Rusije nisu uverljive. NATO se širi, a mi imamo pravo da pitamo protiv koga se to širenje usmerava?", upitao je tada. Podsetimo, nakon početka rata u UKrajini, pre skoro tačno tri godine, Švedska i Finska su pristupile vojnoj alijansi iako su do tada bile vojno neutralne.

(EUpravo zato/Euronews)