Izložba "Svetlost italijanskog slikarstva XVII veka u Galeriji Borgeze", u organizaciji Galerije Borgeze u Rimu i Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu u saradnji sa Ambasadom Italije u Beogradu i Muzejom grada Beograda, održaće se od 20. septembra do 5. decembra 2025. u Spirtinoj kući, Zavičajnom muzeju Zemuna.
Ova izložba, koju je priredila Emanuela Setimi, realizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije i Grada Beograda.
Posetioci će imati priliku da uživaju u platnima velikih dimenzija trojice slavnih italijanskih slikara iz prve polovine 17. veka iz kolekcije Galerije Borgeze u Rimu. Pored toga, biće ovo prilika za ponovno otvaranje Spirtine kuće, zdanja koje je nekada bilo dom istoimene porodice bankara s polovine XIX veka, u srcu čuvene beogradske opštine.
Ovaj prestižni rimski muzej, smešten u prelepom parku izvan drevnih Aurelijanovih zidina, čuva izuzetno bogatu kolekciju slika, skulptura i dekora koja je nastala početkom 17. veka zaslugom kardinala Šipionea Borgezea, nećaka pape Pavla V (1605-1621), a potom se tokom narednih vekova postepeno obogaćivala, uprkos brojnim i teškim gubicima.
U oblasti slikarstva, interesovanja ovog moćnog kardinala išla su od venecijanskog i ferarskog slikarstva 16. veka, pa sve do Rafaela i Leonardovih sledbenika. Međutim, njegovo oštro oko željno novina navelo ga je da veliku pažnju posveti i slikarstvu svog doba, odnosno slikarstvu pokrajine Emilije, a naročito Karavađu i umetnicima kadrim da usvoje njegov inovativni izraz, iskazan kroz snažne kontraste svetlosti i senke.
Trojica slikara čija su dela odabrana za ovu izložbu verno odražavaju interesovanja učenog Šipionea u oblasti umetnosti.
Đovani Frančesko Gverijeri, Markiđanac koji je tokom druge decenije 17. veka radio kao dekorator u palati porodice Borgeze u Rimu, jasnu pripadnost Karavađovoj kulturi izražava na velikom platnu Josif tumači snove zatvorenicima, gde evocira slavno Pozivanje Svetog Mateje koje je Mikelanđelo Merizi, zvani Karavađo, naslikao za kapelu Kontareli u crkvi Svetog Luja Francuskog u Rimu.
Odlučan kontrast svetlih i tamnih tonova gradi figure na slici Svetog Sebastijana neguju pobožne žene Frančeska Rustičija, zvanog Rustikino, iz Sijene, koji je u Rimu imao priliku da usvoji i razradi stil ovog velikog umetnika iz Lombardije, uključivši ga u svoje likovno obrazovanje vezano za kasnomanirističku tradiciju u Sijeni.
Platno Samson pruža roditeljima saće meda Đovan Frančeska Barbijerija, zvanog Gverčino, deo je kolekcije Borgeze od oko 1630. godine kada je u jednom popisu pripisano ovom emilijanskom umetniku koji je nekoliko godina ranije boravio u Rimu, te je imao priliku da upozna Karavađovo stvaralaštvo i spozna njegovu vrednost. Očaravajući detalj ruku koje pružaju, primaju, dele, otkriva dubok naturalizam i izražajnu snagu pokreta, što se može objasniti ličnom asimilacijom Karavađove poetike.
Izložba će biti otvorena u Zavičajnom muzeju Zemuna (Glavna 9) od 20. septembra do 5. decembra 2025. godine (utorak-subota od 12 do 20 časova, nedelja od 12 do 18 časova).
(EUpravo zato/iicbelgrado.esteri.it)