U okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, Srbiji je do sada odobrena isplata 168 miliona evra, a od toga 111 miliona kroz sredstva predfinansiranja i 57 miliona kroz prvu tranšu plana rasta.

Ministar za evropske integracije Nemanja Starović, na 42. sednici Odbora za evropske integracije podsetio je da je Srbija u julu prošle godine podnela zahtevza isplatu druge tranše u vrednosti od oko 105 miliona evra, u januaru je usledio zahtev za isplatu treće tranše u iznosu od oko 95 miliona evra, što je u zbiru oko 200 miliona.

Međutim, iako su predstavnici državnog rukovodstva u dnevnoj komunikaciji sa kolegama iz Evropske komisije, Starović je naveo da ne može da kaže koliki će biti finansijski obuhvat četvrtog zahteva za isplatu.

"Ali ono što mi se čini sada već gotovo izvesnim, zdravorazumski posmatrano, a zahvaljujući ovom reformskom zamahu koji je prepoznat i priznat od Evropske komisije u prethodnom periodu, koji je u krajnjoj liniji rezultirao i šestom uzastopnom preporukom za otvaranje klastera 3, verujem da ćemo veoma brzo dobiti i pozitivno rešenje o isplati, nadam se, druge, a potom i treće finansijske tranše iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan", kazao je Starović. 

Srbija 15. jula podnosi zahtev za isplatu 4. tranše

Srbija će 15. jula podneti zahtev za isplatu četvrte tranše sredstava na osnovu koraka iz reformske agende koji su realizovani do kraja juna, odnosno onih koji su realizovani u grejs periodu koji je istekao krajem juna.

Ministar je ukazao da je to suverena odluka same Evropske komisije, u skladu sa pravilima i procedurama realizacije Plana rasta, ističući da nije ovlašćen da bilo šta najavljuje ili obećava.

"Ali zdravorazumski verujem da će to biti veoma brzo, u danima i nedeljama koji su pred nama", istakao je Starović.

Odgovarajući na pitanja članova odbora povodom reformskog procesa, Starović je istakao da zamah koji postoji ne bi smeo da stane, bez obzira na ishod koji će biti do kraja jula, odnosno da li će doći do otvaranja Klastera 3 ili će doći do ponovnog odlaganja donošenja odluke o njegovom otvaranju.

"Videćemo u narednim danima i sedmicama, ali bez obzira na to, ja sam ubeđen da zamah u reformskom procesu neće stati, i važna je uloga Narodne skupštine u tim procesima i na to svakako računamo", kazao je Starović.

Govoreći o mogućnosti gradualnog ulaska u Evropsku uniju, ministar je naveo da je to pretpostavljeni ishod debata o izmenama metodologije proširenja unutar EU.

Nemanja Starović
Ministar za evrointegracije Nemanja Starović Foto: EUpravo zato

"Međutim, bez obzira kako na kraju bude ta nova metodologija izgledala, kako tačno budu definisane te stepenice u faznom pristupanju Evropskoj uniji, sasvim je izvesno da će ključni preduslov za bilo koju od naprednijih stepenica svakako biti ekvivalentan Iberu. I zbog toga je na nama da veoma posvećeno radimo upravo na merilima, prelaznim merilima za polja 23-24", dodao je ministar.

Odgovarajući na sugestiju članice odbora Dubravke Filipovski, da Operativni tim za pristupanje Srbije Evropskoj uniji dodatno posveti pažnju državama koje nisu spremne da podrže preporuku EK za otvaranje klastera 3, Starović je istakao da je povodom toga Srbija otvorila ambasadu u Rigi, koja će pokrivati tri baltičke republike i da su u toku veoma intezivni razgovori sa zemljama Beneluksa.

(EUpravo zato.rs)