Društvene mreže su postale jedna od najuticajnijih sila savremenog života, ali način na koji ih koristimo i regulišemo ubrzano se menja pod uticajem veštačke inteligencije.

Stroža pravila, sve dublja integracija AI tehnologija i rastuća potreba za autentičnošću nastaviće da preoblikuju značenje društvenih mreža u svetu koji je sve više fragmentisan i otuđen.

Nekada zamišljene kao prostor za povezivanje sa bliskim ljudima, društvene mreže su se tokom godina pretvorile u nepreglednu masu reklama, AI-generisanog sadržaja sumnjivog kvaliteta i kratkotrajnih trendova, koje pokreću izuzetno agresivni algoritmi dizajnirani da zadrže pažnju korisnika po svaku cenu.

Novinar Kori Doktorou ovaj proces je nazvao "enshitifikacija" - termin kojim opisuje postepeno pogoršavanje digitalnih platformi u trenutku kada profit postaje važniji od korisnika.

To je posebno vidljivo na mreži X, gde je nakon odluke vlasnika Ilona Maska da ublaži pravila moderacije zabeležen porast govora mržnje. S druge strane, poslovni fokus kompanije Meta doveo je do ekspanzije ciljanih oglasa, što je dodatno otežalo smisleno povezivanje među ljudima.

Sve to ukazuje na to da se približavamo prelomnoj tački. Sve veći broj korisnika i kreatora sadržaja okreće se alternativama poput Redita i aplikacija za razmenu poruka, u potrazi za kvalitetnijom komunikacijom, dok neki pokušavaju da se u potpunosti distanciraju od tehnologije.

Iako se očekuje da će veštačka inteligencija dodatno unaprediti personalizaciju i automatizaciju zadataka poput moderacije sadržaja, pitanje ravnoteže između koristi i štete ostaje otvoreno.

Kako 2026. godina odmiče i donosi nove viralne fenomene, izdvajaju se ključni trendovi koji će oblikovati budućnost društvenih mreža.

Starosna ograničenja i regulacija AI

Godina 2025. bila je prelomna kada je reč o regulisanju društvenih mreža. Brzi razvoj AI tehnologija i zabrinutost zbog štetnog sadržaja podstakli su zahteve za većom transparentnošću i bezbednošću na internetu.

Nakon što je Australija uvela prvu zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, zaštita maloletnika ostaje jedan od glavnih zakonodavnih prioriteta, rekao je Paolo Karoca, član i kopredsednik Metinog Nadzornog odbora.

Mobilni telefoni
Mobilni telefoni Foto: Monkey Business Images/Shutterstock

"Izuzetno je teško pronaći ravnotežu između zaštite mladih i očuvanja njihove slobode da primaju i dele informacije", rekao je Karoca, ističući da su društvene mreže važan izvor informacija, obrazovanja i društvenih veza.

Poseban fokus stavljen je na upravljanje integracijom veštačke inteligencije, uključujući jasnije označavanje AI sadržaja i veću transparentnost. Ipak, Karoca upozorava da samo označavanje neće biti dovoljno zbog ogromne količine AI-generisanog sadržaja, te da je neophodno proširiti sistem moderacije i na same AI kompanije.

Sve dublja integracija veštačke inteligencije

Od analitike i SEO-a do kreiranja sadržaja, veštačka inteligencija postala je sastavni deo funkcionisanja društvenih mreža. Kompanije ulažu ogromna sredstva kako bi unapredile svoje AI sisteme i zadržale prednost na tržištu.

Meta je početkom godine objavila da je kupila singapursku AI firmu Manus, čiju tehnologiju planira da koristi za razvoj naprednih digitalnih asistenata. Istovremeno, kompanija xAI najavila je unapređenje četbota Grok 5 na mreži X, za koji se tvrdi da ima čak šest biliona parametara i znatno unapređene sposobnosti rezonovanja.

Međutim, povećanje efikasnosti kroz AI ostaje u stalnom sukobu sa pitanjima bezbednosti, naročito kada je reč o moderaciji sadržaja.

Nedavni skandal u kojem je Grok generisao hiljade seksualizovanih lažnih fotografija žena i dece pokazuje koliko su rizici ozbiljni.

Alternativne društvene mreže u usponu

Prema istraživanju kompanije Sprout Social, gotovo polovina korisnika društvenih mreža želi da više vremena provodi na alternativnim, zajednicama okrenutim platformama. Taj trend je naročito izražen od trenutka kada je Ilon Mask preuzeo Tviter 2022. godine.

Platforme poput Mastodona, Threads-a i BlueSky-ja, ali i Reddit, Discord, aplikacije za dopisivanje, kao i servisi poput Substack-a i Patreona, beleže snažan rast. Ovi prostori nude dublje razgovore, manje reklama i više kontrole nad sadržajem.

"U 2026. godini društvene mreže će se jasno pomeriti ka kvalitetu, a ne kvantitetu", ocenjuje Skot Moris, direktor marketinga u Sprout Socialu.

Kako AI sadržaj preplavljuje mreže, korisnici postaju selektivniji i sve više traže smislen dijalog, razumevanje i autentičnost - umesto pasivne konzumacije sadržaja.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)