U postrojenju u Ivanić-Gradu u Hrvatskoj koriste se tehnologije kojima se zagađeni rastvarači, puni opasnih materija, prečišćavaju i vraćaju u proizvodnju. Kompanija Premifab navodi da godišnje preradi oko tri miliona kilograma korišćenih rastvarača, uz stopu reciklaže od oko 90 odsto.

Etanol, benzen, aceton i razređivači koji se koriste u proizvodnji ambalaže za hranu, farmaceutskoj i automobilskoj industriji nakon upotrebe više nisu pogodni za direktnu ponovnu upotrebu. Umesto da postanu opasan otpad, oni prolaze kroz proces destilacije kojim se uklanjaju nečistoće i dobija prečišćen rastvarač.

"Preuzimamo kontaminirani rastvarač, destilujemo ga i dobijamo čist rastvarač koji se vraća u proizvodnju", objašnjava Mario Želježnjak, supervizor proizvodnje u Premifabu.

Od opasnog otpada do nove sirovine

Proces počinje u laboratoriji, gde se svaki uzorak analizira kako bi se utvrdilo da li je bezbedno i ekonomski opravdano pristupiti reciklaži. Posebna pažnja posvećuje se temperaturi, pritisku i zapaljivosti materijala.

Nakon destilacije sledi nova kontrola kvaliteta. Tek kada prečišćeni rastvarač ispuni sve propisane parametre, vraća se klijentu i ponovo koristi u istoj proizvodnoj liniji.

Ostatak procesa uglavnom čini mulj, koji se koristi za proizvodnju energije potrebne za rad postrojenja. Nakon sagorevanja ostaje pepeo koji, prema navodima kompanije, može da se koristi i kao građevinski materijal.

"Zatvoren krug" proizvodnje

Jedan od klijenata Premifaba je hrvatska kompanija Rotoplast, koja proizvodi ambalažu i etikete. Rastvarači se koriste u procesu štampe, a nakon upotrebe šalju se na reciklažu. Prečišćeni materijal potom se vraća u proizvodnju.

Na taj način nastoji se uspostaviti zatvoren ciklus u kojem se ista sirovina više puta koristi, uz smanjenje količine otpada i troškova proizvodnje.

Iz kompanije navode i da reciklirani rastvarači, u poređenju sa proizvodnjom novih, mogu da generišu i do deset puta manje emisija CO2.

Premifab, koji posluje od 2014. godine, navodi da mu promet raste između 20 i 25 odsto godišnje, dok potražnja za ovakvim vidom reciklaže raste i na evropskom tržištu.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)